Hodovo, nekadašnja tiha zona sjeverno od Stoca, u posljednjih se desetak godina pretvorilo u najveće središte solarne energije u Bosni i Hercegovini. Danas na tom području stoji više od 156 MW instalirane snage solarnih elektrana, od čega najveći dio čine Hodovo Solarni Park (92,5 MW) i Stolac Solarni Park (64 MW), kojima upravlja tvrtka Eco-Wat d.o.o. u vlasništvu braće Brajković. Na ovom je lokalitetu zemljište podijeljeno na mikrojedinice, a ovaj veliki projekt na više malih elektrana do 150 kW, kako bi svaka ušla u sustav poticaja i izbjegla plaćanje koncesijske naknade.
Studija ovog slučaja koju je izradio Transperency International u BiH navodi da je razvoj ovog projekta počeo malim instalacijama 2012. godine, kada su tvrtke poput GP Toming d.o.o. u vlasništvu Mire Tomasa i Bičakčić d.o.o., vlasnika bivšeg premijera FBiH Edhema Bičakčića, postavile prve male elektrane, koristeći povlaštene feed-in tarife koje su bile i do deset puta više od tržišne cijene struje.
Ključni poticajni mehanizam bio je propisan Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije iz 2013. godine, koji je jamčio otkup struje po fiksnim cijenama financiranim naknadama koje su se naplaćivale građanima preko računa za potrošnju električne energije.
Ovakvi su poticaji omogućili brz povrat investicija, kod malih elektrana već za 3 do 7 godina. Međutim, taj je sustav doveo do velikog interesa investitora s političkim vezama za izgradnju elektrana, što je rezultiralo prekoračenjem broja izdanih dinamičkih kvota.
U ranoj fazi razvoja ovog sektora dodijeljeno je 16.969 kW više kvota, nezakonito je isplaćeno preko 12 milijuna KM, a zabilježen je i sukob interesa, zbog čega je protiv bivšeg direktora Operatora za OIEiEK Boriše Misirače u tijeku istraga Posebnog odjela za korupciju, organizirani i međužupanijski kriminal (POSKOK).
Dok su u Operatoru bile skrivene informacije o načinu dodjele kvota, tajkuni s političkim vezama dominirali su u poslovnoj zoni Hodovo. Najveća instalacija u poslovnoj zoni pripada tvrtki Eco-Wat d.o.o., u vlasništvu Dejana Brajkovića i njegova brata Tihomira, koji je poznat i kao vlasnik građevinske tvrtke Tibra Pacifik. Tihomir Brajković osuđen je 2019. godine za poreznu utaju od 2,39 milijuna KM. Ova je tvrtka prethodno dobila desetke milijuna KM poticaja za male hidroelektrane.
Kako se došlo do zemljišta?
Prenamjena zemljišta prethodno je pridonijela solarnom bumu. Preko 120 hektara državnog poljoprivrednog i šumskog zemljišta u Hodovu pretvoreno je u građevinsko kroz Prostorni plan općine Stolac 2013. – 2023., a zatim prodavano po mizernim cijenama (oko 3 KM/m²). Eco-Wat je 2022. prvo rezervirao, pa potom kupio 90 ha ovog zemljišta. Nacrt Prostornog plana 2024. – 2034. predviđao je proširenje na preko 1200 ha, no u studenom 2025. županijska inspekcija HNŽ-a zabranila je njegovo provođenje zbog proceduralnih propusta i neusklađenosti sa županijskim planovima.
Nevladine organizacije i građanske inicijative poput „Stolačkog otpora” optužile su lokalnu vlast za netransparentnost, nedostatak javnih rasprava i favoriziranje investitora, dok lokalna zajednica vidi minimalne koristi unatoč velikim ulaganjima.
Iste su zamjerke imali i revizori iz Ureda za reviziju institucija Federacije BiH o poslovanju Operatora za OIEiEK, koji su u izvješću o financijskom poslovanju dali negativno mišljenje zbog materijalnih pogrešaka u financijskim izvješćima i kršenja zakona u vidu neobjavljivanja dinamičkih kvota i popisa proizvođača na internetskoj stranici, nepotpunih registara projekata, nezakonitog zapošljavanja bez javnih natječaja, kršenja Zakona o javnoj nabavi te prekoračenja kvota za solare mimo Akcijskog plana.
Korupcijski rizici
Slučaj Hodovo ilustrira kako nedostatak transparentnosti u ranoj fazi energetske tranzicije može dovesti do akumulacije profita u uskim krugovima uz minimalnu korist za zajednicu. Zakonske manjkavosti koje su omogućile cijepanje projekata kako bi se ušlo u sustav poticaja te izbjeglo plaćanje koncesijskih naknada, omogućile su povlašten tretman jednog broja investitora koji danas za istu količinu proizvedene energije ostvaruju višestruko veće poticaje i zaradu.
Kako bi se ublažile nepravilnosti, 2023. godine usvojen je novi Zakon o OIEiEK-u, koji je zamijenio feed-in tarife aukcijskim mehanizmima, tzv. FIT aukcijama za mala postrojenja do 150 kW i FIP premijama za velike projekte. Prva FIT aukcija održana je 2025. preko e-platforme Operatora za OIEiEK, gdje se investitori nadmeću za najpovoljnije uvjete, što bi trebalo povećati transparentnost i smanjiti troškove. Ipak, ovo je riješilo samo dio problema oko raspodjele poticaja, dok se cijepanjem ovako velikih projekata i dalje izbjegava plaćanje koncesijske naknade i nanosi šteta javnim financijama, zaključuje Transperency.
Zbog toga je TI BiH predlagao izmjene zakona koji reguliraju ovo područje i koji bi više solarnih elektrana istog vlasnika na istom lokalitetu tretirali kao jedan projekt, što bi spriječilo zlouporabe sustava poticaja i koncesija. Također, ostaje pitanje prenamjene i prodaje državnog zemljišta za energetske projekte koje bi se moralo vršiti isključivo putem javnih natječaja s početnom cijenom zasnovanom na tržišnoj vrijednosti i neovisnoj procjeni.
Istina.media
