Pitanje porodiljnih naknada u Bosni i Hercegovini, slično kao i pitanje dječjeg doplatka o kojem smo ranije pisali, ukazuje na postojanje ozbiljnih nejednakosti u sustavnoj podršci roditeljima. Kao što nisu sva djeca obuhvaćena dječjim doplatkom, tako su i porodiljne naknade obilježene značajnim razlikama. Razlike nastaju jer Bosna i Hercegovina ima složeno administrativno uređenje i različita zakonska rješenja na razini entiteta i županija pa se zbog toga roditelji nalaze u neravnopravnom položaju – visina i dostupnost naknada zavise od mjesta prebivališta, a ne od stvarnih potreba obitelji.
Piše: Maja Kristić/Istina.media
Pronatalitetna politika u Bosni i Hercegovini nije usklađena niti jedinstvena upravo zbog složenosti sustava i ustroja države, tako da područje naknada za roditelje uređuje velik broj zakona. Ovdje ćemo pobrojati neke od njih. Pravo na porodiljni dopust u našoj zemlji regulirano je Zakonom o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, Zakonom o radu FBiH, Zakonom o radu RS i Zakonom o radu Brčko distrikta BiH, kao i Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i obitelji s djecom (Federacija BiH), odnosno Zakonom o dječjoj zaštiti (Republika Srpska i Brčko distrikt), kao i pratećim podzakonskim aktima. Neke od stavki koje uređuju ovi zakoni su trajanje porodiljnog dopusta kao i razdoblje u kojem ono može započeti.
U Bosni i Hercegovini svaka zaposlena žena ima pravo na porodiljni dopust u trajanju od najmanje 12 mjeseci bez prekida, odnosno 18 mjeseci u slučaju rođenja blizanaca, trećeg ili svakog sljedećeg djeteta. To je pravo jednako zakonom propisano u oba entiteta, kao i u Brčko distriktu, no visina naknada i uvjeti za ostvarivanje prava na porodiljnu naknadu znatno se razlikuju.
Različito od županije do županije
Situacija je najsloženija u Federaciji BiH gdje su naknade i detaljna prava roditelja regulirana županijskim zakonima koji se razlikuju od županije do županije.
Tako se zaposlenoj majci u Posavskoj županiji tijekom porodiljnog dopusta isplaćuje naknada plaće u visini prosječne neto plaće na koju je osoba bila prijavljena u posljednjih šest mjeseci koji su prethodili odlasku na porodiljni dopust. Kada je riječ o nezaposlenoj majci u ovoj županiji, porodiljna naknada isplaćuje se mjesečno u visini 55% najniže neto plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine za svako novorođeno dijete u trajanju od dvanaest mjeseci, a pravo se ostvaruje od mjeseca podnošenja zahtjeva. S tim da se zahtjev za ostvarivanje navedenog prava može podnijeti najkasnije u roku od 60 dana od dana rođenja djeteta. Iznos porodiljne naknade nezaposlenoj majci za 2026. godinu iznosi 564,85 KM.
Zanimljivo je kako je zakonom u ovoj županiji propisano da poslodavac može ženi – majci u radnom odnosu izvršiti isplatu razlike naknade plaće u većem iznosu do iznosa 100 % plaće na teret vlastitih sredstava.
Iznos naknade tako će biti drugačiji za majke koje žive na području Hercegovačko-neretvanske županije. Prema informacijama iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi ove županije, pravo na porodiljnu naknadu uređeno je Zakonom o materijalnoj potpori obiteljima s djecom („Narodne novine HNŽ“, br. 9/22, 11/23 i 1/25). Ovim zakonom propisano je da osnovicu za utvrđivanje visine naknade umjesto plaće čini prosječna plaća žene – majke ostvarena u razdoblju od šest mjeseci prije početka korištenja porodiljnog dopusta.
Ipak, sam zakon ne jamči točan postotak naknade, već ostavlja prostor izvršnoj vlasti da ga odredi. Naime, predviđeno je da Vlada posebnom odlukom utvrđuje postotak naknade umjesto plaće od ostvarene plaće, i to na prijedlog resornog ministarstva. Zakon predviđa i ograničenje – naknada ne može biti viša od prosječne plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine u prethodnoj godini.
U odgovoru za portal Istina.media iz Ministarstva su naveli i konkretne postotke naknade, kako za majke u radnom odnosu, tako i za one koje prije porođaja nisu bile zaposlene najmanje šest mjeseci.
„Člankom 1. stavkom (1) Odluke o utvrđivanju postotka naknade umjesto plaće ženi – majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta utvrđeno je da se naknada umjesto plaće ženi – majci u radnom odnosu dok odsustvuje s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta utvrđuje u iznosu od 40% prosječne plaće koju je žena – majka ostvarila u razdoblju od šest mjeseci prije početka korištenja porodiljnog dopusta, a stavkom (2) da se navedena naknada ženi – majci koja u razdoblju od šest mjeseci prije početka korištenja porodiljnog dopusta nije primila plaću iz opravdanih razloga, odnosno nije zasnovala radni odnos najmanje šest mjeseci prije porođaja, utvrđuje u iznosu od 20% od prosječne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini u Federaciji BiH.
S obzirom na navedeno, kada govorimo o ženi – majci u radnom odnosu, naknada se utvrđuje za svaki slučaj zasebno. Žena – majka u radnom odnosu također ima pravo na jednokratnu naknadu za opremu novorođenog djeteta u iznosu od 400 KM.“
Na naš upit o naknadama za nezaposlene majke iz resornog ministarstva navode:
„Novčana pomoć neuposlenoj rodilji u Hercegovačko-neretvanskoj županiji temeljem odluke Vlade HNŽ iznosi 55% od 1027 KM najniže plaće, što za 2026. godinu iznosi 564,85 KM mjesečno i isplaćuje se 12 mjeseci.“
Županija koja se navodi kao jedna s višim naknadama je Bosansko-podrinjska županija. Prema posljednjim objavljenim propisima ove županije dostupnim na internetu (“Sl. novine Bosansko-podrinjske županije Goražde”, br. 8/2022, “Sl. novine FBiH”, br. 52/2022 – dr. zakon i “Sl. novine Bosansko-podrinjske županije Goražde”, br. 2/2024 i 6/2025), naknada plaće porodilji u radnom odnosu utvrđuje se u postotku od 80% od njezine plaće ostvarene u razdoblju od šest mjeseci prije porođaja, valorizirane po osnovi rasta plaća na području ove županije u tom razdoblju. Istovremeno, zakon propisuje i određena ograničenja i izuzetke – tako naknada ne može biti veća od dvije i pol prosječne neto plaće u županiji ostvarene u prethodnoj godini.
Također, porodiljama koje su u radnom odnosu kraće od šest mjeseci prije odlaska na porodiljni dopust naknada se utvrđuje u nižem iznosu, odnosno u visini od 60% prosječne plaće u županiji.
Novčana pomoć nezaposlenoj porodilji isplaćuje se u visini prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji za prethodnu godinu prema podatku Federalnog zavoda za statistiku.
Naknade u Srpskoj
U Republici Srpskoj pitanje iznosa porodiljnih naknada regulira se Zakonom o dječjoj zaštiti te se korisnicima prava na povrat naknade plaće za vrijeme porodiljnog dopusta, kako navode iz Javnog fonda za dječju zaštitu, vraća 100% bruto naknade plaće nakon što je naknada plaće isplaćena. Naknada plaće utvrđuje se u iznosu prosječne plaće koju je žena ostvarila tijekom posljednjih 18 mjeseci prije početka porodiljnog dopusta.
„Naknadu plaće za prvi mjesec porodiljnog dopusta osobi koja koristi porodiljni dopust osigurava i isplaćuje poslodavac iz vlastitih sredstava, a sljedećih 11 mjeseci za prvo i drugo dijete, odnosno 17 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete, naknadu isplaćuje poslodavac, a isplaćena sredstva vraća Fond“, navode iz Fonda u odgovoru.
Kada je riječ o nezaposlenim majkama u Republici Srpskoj, one mogu ostvariti porodiljnu naknadu u visini najniže plaće iz prethodne godine, ali se za ostvarivanje naknade gleda i cenzus, odnosno prihod po članu kućanstva. Nominalni iznos porodiljne naknade za 2026. godinu iznosi 406,00 KM.
Nezaposlenim majkama polovina prosječne plaće isplaćene
Prema informacijama iz Odjela za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta, porodiljna naknada za zaposlene majke utvrđuje se u visini prosječne plaće koju je majka ostvarila prije odlaska na porodiljni dopust. Istovremeno, nezaposlene majke koje su prijavljene na Zavodu za zapošljavanje imaju pravo na majčinski dodatak u iznosu od 50% prosječne plaće u Brčko distriktu, koji se isplaćuje mjesečno tijekom prve godine života djeteta.
Neusklađenost pronalitetne politike
Upravo ovi različiti propisi pokazuju kako visina i dostupnost porodiljnih naknada u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri zavise od entitetskih i županijskih propisa, što roditelje često dovodi u neravnopravan položaj. Iako svi roditelji imaju iste životne troškove i iste potrebe za odgoj i obrazovanje djece, majke koje su u radnom odnosu i nezaposlene majke imaju različite iznose naknada. Nezaposlene porodilje najčešće imaju novčanu pomoć u visini 55% najniže plaće u FBiH, no ipak i unutar Federacije, ali i na razini države, kao što je vidljivo u istraživanju našeg portala, prisutne su neusklađenosti i različiti iznosi.
Primjer Republike Srpske također ukazuje na neujednačen i diskriminatoran pristup, s obzirom na to da visina porodiljne naknade izravno zavisi od prethodnih primanja majke. Naime, naknada se utvrđuje na osnovi prosječne plaće koju je žena ostvarila tijekom posljednjih 18 mjeseci prije početka porodiljnog dopusta.
Ovakva neujednačenost ukazuje na to da sustav podrške roditeljima još uvijek nije pravedan i zahtijeva reforme koje bi osigurale jednak tretman za sve obitelji u zemlji. S obzirom na kompleksnost administracije, vrlo je teško očekivati usklađivanje i dobiti odgovor na pitanje kada će se porodiljne naknade na državnoj razini ujednačiti kako bi se ukinula diskriminacija koja je sada prisutna.
U drugom dijelu članka, osim pitanja nejednakih iznosa porodiljnih naknada, bavimo se i problemom rodne neravnopravnosti, s obzirom na to da očevi u važećim zakonima često nisu adekvatno prepoznati kao korisnici roditeljskih prava.
