Predsjednik SAD-a Donald Trump uputio je prijetnje eliminacijom iranskih brodova ako se približe američkoj blokadi pomorskog prometa u iranske luke i iz njih, koja je upravo stupila na snagu.
“Ako se bilo koji od tih brodova približi našoj blokadi u Zaljevu, bit će odmah eliminirani”, poručio je Trump.
Blokadu je američki predsjednik najavio nakon neuspješnih pregovora s Iranom. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Aragchi kazao je da su pregovori u Islamabadu propali zbog „američkog maksimalizma, promjene ciljeva i prijetnje blokadom“.
Istovremeno, premijer Pakistana Shehbaz Sharif poručuje kako ta zemlja neće odustati od ulaganja napora u rješavanje sukoba između SAD-a i Irana te vjeruje kako su mirovni pregovori u Islamabadu sami po sebi bili povijesni.
„Pakistan je dobio priliku posredovati i biti domaćin pregovora u vrijeme kada je cijelo svjetsko gospodarstvo nestabilno“.
Rast cijena nafte
Cijene nafte skočile su za više od 7 posto, odnosno na više od 100 dolara po barelu. Novi je to energetski i gospodarski šok nakon blagog optimizma koji se ukazao prošlog tjedna poslije dogovora o dvotjednom prekidu vatre između SAD-a i Irana. No, pored blokade, dodatnu destabilizaciju unose Trumpove otvorene prijetnje presretanjem svakog broda koji je Iranu platio trošarinu.
„Iranu neće biti dopušteno profitirati od ovog nezakonitog čina IZNUDE“, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social, čiji je vlasnik.
Neuspjeh pregovora i posljedice poput američke blokade izazivaju bojazan od još jednog vala globalne krize, upozoravaju stručnjaci. Suosnivačica američkog Quincy instituta za odgovorno državništvo, Trita Parsi, upozorava da bi američka blokada imala kaskadni utjecaj na cijelo globalno gospodarstvo.
„Sve što trenutno povlači naftu s tržišta dovodi poskupljenja, a zauzvrat će dodatno podići cijene plina“, rekla je Parsi za Al Jazeeru.
Procjenjuje se da bi cijena nafte mogla premašiti i 150 dolara po barelu ako ova blokada izazove novu odmazdu – od strane Hutija, iranskih saveznika u Jemenu, koji bi mogli zatvoriti tjesnac Bab al-Mandeb. Taj tjesnac povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i Indijskim oceanom te predstavlja alternativnu izvoznu rutu za naftu i plin iz Zaljeva.
Blizu 3200 brodova od subote je ostalo zaglavljeno u blizini Hormuza zbog najavljene blokade, procjenjuje pomorska obavještajna tvrtka Windward. Rast cijena nafte i plina nužno vodi k rastu cijena kemikalija, gnojiva i sirovina za izradu plastike, navode analitičari.
Gospodarska kriza i igre gladi
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca smanjilo je opskrbu hranjivim elementima za tri najvažnije namirnice u svjetskoj prehrani – kukuruz, pšenicu i rižu. Pad proizvodnje prirodnog plina i rast njegove cijene uzrokovan ratovima doveli su do toga da Rusija i Kina, kao jedni od najvećih proizvođača tih komponenti, obustave veliki dio izvoza. Posljedica je globalni rast cijena gnojiva.
Prva je na udaru poljoprivreda koja ovisi o preciznom vremenu isporuke hranjivih tvari za usjeve. Kada to nije moguće, poljoprivrednici imaju dva izbora – ili smanjiti količinu gnojiva ili posaditi manje usjeva. U konačnici, to dovodi do rasta cijena njihovih proizvoda, a samim time i do pogoršanja globalne slike gladi u svijetu.
Prema podacima UN-ovog Svjetskog programa za hranu, 318 milijuna osoba u 68 zemalja svijeta suočava se s akutnom gladi. Procjenjuje se da će se do kraja 2026. toj brojci pridružiti još 110 milijuna osoba. Glavni uzrok akutne gladi upravo su sukobi, prvenstveno oni na području Bliskog istoka.
A njima se kraj ne nazire.
K. Holger/ Istina.media
