Tužiteljstvo BiH donijelo je novu naredbu o obustavi istrage protiv Milorada Dodika i Nenada Stevandića, koji su prijavljeni zbog kaznenog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz članka 145.a Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.
Tužiteljstvo BiH naredbu o obustavi istrage donijelo je 6. travnja, a istu je potpisala tužiteljica Biljana Simeunović.
Naime, 23. travnja 2024. godine Tužiteljstvu BiH dostavljen je Zahtjev za promptno djelovanje broj 07-45-1109/24 LDZ od 22. travnja 2024. godine, upućen od ministra Federalnog ministarstva rada i socijalne politike Adnana Delića. U prilogu zahtjeva nalazi se propratni e-mail te dopis istog naziva Udruženja žrtava rata Foča 92–95 od 21. travnja 2024. godine, kojim članovi tog udruženja izražavaju svoje nezadovoljstvo i traže zaštitu zbog javnih istupa tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića, piše Raport.
Na zapisnik o saslušanju svjedoka
Na zapisnik o saslušanju svjedoka Državne agencije za istrage i zaštitu BiH od 11. lipnja 2024. godine, u svojstvu svjedokinje saslušana je Midheta Kapoler, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 92–95, koja je dopisom Ministarstvu rada i socijalne politike FBiH tražila promptno djelovanje resornog ministarstva.
Imenovana je izjavila kako u navedenom dopisu nije isti vezala za konkretan nastup predstavnika vlasti iz Republike Srpske, nego općenito za nastupe predsjednika entiteta RS Milorada Dodika i predsjednika NSRS Nenada Stevandića, jer oni, prema njezinim riječima, često šire govor mržnje. Zatim je navela da je povod za njezino obraćanje ministru bila uznemirenost zbog retorike na skupu „Srpska te zove“, održanom 18. travnja 2024. godine u Banjoj Luci.
Po naredbi Tužiteljstva BiH dostavljen je od strane Državne agencije za istrage i zaštitu BiH izvještaj broj 16-04/1-04-1-4375-4/24 od 18. srpnja 2024. godine, u prilogu kojeg se nalazi CD na kojem je videosnimka održanog skupa „Srpska te zove“, održanog 18. travnja 2024. godine, preuzeta s linka https://www.youtube.com/watch?v=drW6wPTA4KU&t=2758s
, kao i transkripti govora koje su održali Nenad Stevandić i Milorad Dodik (brojevi 16-04/1-156/24 od 18. srpnja 2024. godine).
No, u naredbi o obustavi istrage navodi se da analizirajući govor Milorada Dodika proizlazi da je, između ostalog, govorio i o genocidu u Srebrenici, pri čemu je izjavio:
„Dakle, operacija Vojske Republike Srpske devedeset pete u srpnju bila je greška u Srebrenici. Greška koja je počinjena iza sebe je ostavila ogroman zločin. Ovo je trenutak kada u ime Republike Srpske želim svim stradalima izraziti poseban pijetet, a njihovim obiteljima sućut. To je bio zločin, na kraju rata, nakon zamora, mržnje i stradanja, osveta, ali to nije bio genocid. Nije bio genocid, ta strašna riječ moralne diskvalifikacije koju žele staviti nama na leđa.“
Nadalje je više puta ponovio kako se protivi etiketiranju i diskvalifikaciji cijelog srpskog naroda kao genocidnog te je izrazio žaljenje zbog nejednakog tretiranja žrtava njegovog naroda stradalog na istom području, navodeći: „Jer bol je ista i samo tu bol koja je ista mogu podnijeti i prihvatiti, a ne da to dijelite…“
Iz govora Milorada Dodika na navedenom političkom skupu proizlazi da je govorio o stradanjima naroda na ovim prostorima, pri čemu je govor započeo izražavajući pijetet i sućut u ime Republike Srpske prema svim stradalima i obiteljima žrtava bošnjačkog naroda u Srebrenici, naglašavajući da je riječ o ogromnom zločinu.
Također je tijekom govora izrazio neslaganje s političkim interpretacijama prema kojima su Srbi genocidan narod, kao i potrebu sagledavanja šireg povijesnog konteksta cjelokupnog stradanja na ovom, kao i na drugim prostorima tijekom prošlih vremena i ratova.
Iz navedenog ne proizlazi negiranje zločina, njegovo opravdavanje ili grubo umanjivanje, kao ni pozivanje i poticanje na mržnju i razdor, niti pozivanje i poticanje na nasilje usmjereno protiv bilo koje skupine osoba ili člana takve skupine, određene s obzirom na nacionalnu, rasnu ili vjersku pripadnost, podrijetlo, nacionalnu ili etničku pripadnost ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima.
„S obzirom na to da je kaznena prijava podnesena zbog govora održanog na političkom skupu ‘Srpska te zove’, održanom 18. travnja 2024. godine, potrebno ju je, između ostalog, cijeniti i u kontekstu slobode izražavanja i njezinih ograničenja. Sloboda izražavanja predstavlja jedno od najvažnijih demokratskih prava“, navode iz Tužiteljstva.
U naredbi o obustavi istrage tvrdi se da „u govoru Milorada Dodika nije vidljiva namjera poticanja i širenja mržnje niti poticanja na nasilje prema drugim narodima, rasama i konfesijama, uz primarnu potrebu da se zaštiti od diskvalifikacije i stigmatizacije čitavog jednog naroda, odnosno Srba“.
„Uvidom i u sam videosnimak spornog govora Milorada Dodika evidentno je da, imajući u vidu kontekst cjelokupnog govora, povod govora, odnosno raspravu o istoj temi i pred UN-om, ton i kontekst samog govora koji u konkretnom vremenu predstavlja politički govor, odsustvo pozivanja na nasilje i mržnju, a što je potkrijepljeno i praksom Europskog suda za ljudska prava koja političkom govoru i raspravi o pitanjima od javnog interesa, preispitivanju uzroka i kvalifikacija pojedinih stavova u javnom interesu daje poseban vid zaštite u smislu slobode izražavanja“, navodi se.
Dakle, u govoru Milorada Dodika na navedenom skupu političkog karaktera ne ispoljava se, navodi se, bilo kakav oblik govora koji izaziva ili potiče mržnju i razdor, niti pozivanje i poticanje na nasilje usmjereno protiv bilo koje skupine osoba ili člana takve skupine određene s obzirom na nacionalnu, rasnu ili vjersku pripadnost, podrijetlo, nacionalnu ili etničku pripadnost ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima te u njegovim radnjama nema elemenata kaznenog djela iz članka 145.a Kaznenog zakona BiH.
Analiza govora Nenada Stevandića
Analizirajući govor Nenada Stevandića na skupu „Srpska te zove“, održanom 18. travnja 2024. godine, proizlazi da se isti odnosi na stradanja srpskog naroda u prošlim vremenima te protivljenje nazivanju Republike Srpske genocidnom. Pri tome nije govorio o genocidu u Srebrenici te je izjavio da „gorčina i bol koji su nam nanijeli nisu od nas napravili neljude. Niste čuli s ovog mjesta nijednu ružnu riječ za bilo koji narod koji živi s nama ili pored nas i nitko nije pogrdnim imenima nazvao ni Bošnjake ni Hrvate. U tome je veličina našeg naroda. Mi znamo cijeniti tuđe suze, znamo kolika je odgovornost na nama i ona koju nam vi svojim brojem i podrškom dajete“.
„Dakle, u govoru Nenada Stevandića na navedenom skupu političkog karaktera ne ispoljava se bilo kakav oblik govora koji izaziva ili potiče mržnju i razdor, niti pozivanje i poticanje na nasilje usmjereno protiv bilo koje skupine osoba ili člana takve skupine određene s obzirom na nacionalnu, rasnu ili vjersku pripadnost, podrijetlo, nacionalnu ili etničku pripadnost ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, te u njegovim radnjama nema elemenata kaznenog djela iz članka 145.a Kaznenog zakona BiH“, zaključilo je Tužiteljstvo BiH.
Istina.media
