Usvajanjem Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak k realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj povijesti. Ono što se godinama najavljivalo kao plinovod, sada se jasno profilira kao mnogo širi i kompleksniji sustav koji će znatno promijeniti energetsku sliku zemlje.
Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu plina iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje plinski i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu, piše Biznisinfo.
Plin stiže u veći dio BiH
Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njezin stvarni domet znatno je širi.
Ključna točka povezivanja bit će u Travniku, gdje će se novi plinovod spojiti na postojeći sustav koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da plin stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.
Posebno važnu ulogu u tome imat će dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od desetljeća, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj plinovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sustava.
Dvosmjerni tok plina
Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jest prilagodba postojećeg sustava za tzv. reverzibilan rad.
To znači da plin više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, ovisno o potrebama tržišta. Ova promjena znatno povećava sigurnost opskrbe i fleksibilnost sustava.
U praksi to znači da će plin iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.
Izravna konkurencija ruskom plinu
Bosna i Hercegovina trenutačno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom plinu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac opskrbe.
Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo utjecati na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.
Novi krakovi i širenje mreže
Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje plinske mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sustav širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.
Posebno važan segment je i planirani plinovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.
Plin kao temelj za proizvodnju struje
Bit projekta, međutim, ide mnogo dalje od same opskrbe plinom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubičnih metara godišnje – višestruko više od trenutačne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se znatan dio plina koristiti za proizvodnju električne energije.
Planirana je izgradnja triju modernih plinskih elektrana u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovicu ukupne električne energije u zemlji.
Plinske elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.
Investicija od oko 1,5 milijardi eura
Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 milijuna eura. Kada se tomu dodaju tri planirane elektrane i dodatni plinovodi, ukupna investicija doseže oko 1,5 milijardi eura, prema procjenama koje su ranije za BiznisInfo.ba iznosili stručnjaci iz tog područja.
To ovaj projekt svrstava među najveće infrastrukturne pothvate u BiH u posljednjih nekoliko desetljeća.
Investitor kao presedan
Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – izravno definiranje investitora. Kao nositelj projekta navodi se američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy.
Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi jer se investitor unosi izravno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.
Što slijedi
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak k realizaciji projekta.
Prema njegovim riječima, u idućem razdoblju slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.
Energetski zaokret
Južna interkonekcija više nije samo plinovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.
Ako se realizira u planiranom opsegu, ovaj projekt mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost opskrbe i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.
Istina.media
