Pametno, neustrašivo novinarstvo

MILIJUNSKI UGOVOR NA STOLU Detalji tajnog plana iz Banje Luke za micanje Schmidta i rušenje ustavnog poretka

Kanadska adresa i konzultantski ugovor šefa Predstavništva Republike Srpske Mladena Filipovića i lobista Arija Bena Menasha, bivšeg operativca Mossada, dio su, kako se navodi, paradiplomatskog poteza vlasti iz Banje Luke, koji Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, prema dostupnim informacijama, neće istraživati.

Kaznena prijava 11 državnih zastupnika protiv Filipovića, Milorada Dodika i drugih, zbog sumnje u napad na ustavni poredak, obustavljena je odlukom tužiteljice Vedrane Jovičić, navodi federalna.ba.

Odluka Tužiteljstva BiH

Od statusa otvorenog do obustave predmeta, o čemu su obaviješteni državni parlamentarci, prošlo je skoro tri mjeseca. Tužiteljica Vedrana Jovičić smatra da nije došlo do nasilnog napada na ustavni poredak i teritorijalnu cjelinu BiH, pa nema ni kaznenog djela.

U obrazloženju se navodi da, iako je konzultantski ugovor zaključen, on u svojoj primjeni ne može proizvesti posljedice koje bi ugrozile ustavnopravni poredak i političku stabilnost Bosne i Hercegovine, niti narušiti pravnu sigurnost i nesmetano funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine.

Tumačenje tužiteljice je da ugovor ima politički kontekst te je zastupnike uputila da to riješe u građanskom sporu.

Političke reakcije i najave žalbe

No, za njih ovaj predmet nije završena stvar, već test ima li državno pravosuđe kapacitet da institucionalno odgovori na političke projekte pod secesionističkom retorikom.

Nihad Omerović, zastupnik Naroda i pravde (NiP) u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, najavio je žalbu.

„Podnijet ćemo žalbu državnom tužitelju i tražiti poništenje odluke o neprovođenju istrage, imajući u vidu da su dokazi, ponavljam, nedvosmisleni da se radi o napadu na ustavni poredak, kao i o zlouporabi financijskih sredstava entiteta RS”, kazao je Omerović.

Sadržaj i ciljevi ugovora

Lobistički ugovor kreiran je po željama bivšeg, a osuđenog predsjednika RS-a Milorada Dodika, a to su jačanje položaja RS-a te ukidanje sankcija njemu i mreži secesionista.

U jednom od navedenih dijelova ugovora stoji:

„Nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine je naš krajnji cilj. Također ćemo osigurati podršku vlade Sjedinjenih Američkih Država za uklanjanje Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i osuditi pristrane odluke ovog predstavnika.”

Novinar Goran Dakić ocijenio je da se radi o političkom projektu koji se ponavlja kroz različite oblike.

„Uvjeren sam da će ova vlast, predvođena predsjednikom svih predsjednika, potpisati i staviti na papir sve što joj se traži da bi zadovoljila svoje potrebe i interese. Ako na papiru stoji nezavisnost RS-a, to je stavljeno samo zato što u tom trenutku nekome odgovara, ali da vas podsjetim da smo mi do sada bili više desetina tisuća puta nezavisni i samostalni, i od te priče, naravno, nema ništa”, poručuje Dakić.

Granica diplomacije i kaznene odgovornosti

Nema nezavisne RS, ali nema ni Schmidta niti sankcija. Pitanje je jesu li to rezultati lobiranja ili je riječ o međunarodnom zaokretu prema Bosni i Hercegovini? Do sada, sve osim nezavisne RS iz zacrtanih lobističkih ciljeva na terenu gledamo. Gdje prestaje legitimno diplomatsko i ekonomsko lobiranje entiteta, a počinje kazneno djelo napada na ustavni poredak i koji dokazi su potrebni da bi se to i dokazalo?

Odvjetnik i stručnjak za ustavno pravo Nedim Ademović ističe da su ključni pravni kriteriji jasni.

„Prvi osnovni kriterij je da onaj koji sklapa ugovor ima jasnu zakonsku osnovu za takvu vrstu ugovora. Drugo, u proračunu mora postojati stavka za tu namjenu jer se radi o javnim sredstvima građana. Treće, ugovor ne smije biti u suprotnosti s pravnim propisima, uključujući, prije svega, Ustav Bosne i Hercegovine”, pojašnjava Ademović.

Lobiranje i politički narativ

A narativ o vraćanju nadležnosti, secesiji ili nezavisnoj RS prate milijunski ugovori, diplomatski pritisci i otvoreni sukobi sa državnim institucijama. To je strategija koja se godinama gradi i skupo plaća. No, čijim novcem?

U ovom slučaju riječ je o četiri milijuna dolara, pa je i državna tužiteljica zbog navoda iz prijave o nezakonitom raspolaganju proračunskim sredstvima entiteta za ovaj ugovor spis proslijedila Republičkom javnom tužiteljstvu RS-a da to i istraži.

Istina.media