Na političke krize odavno smo navikli, a navikavamo se i na ekonomske. Na prehranu se izdvaja najviše novca, a unatoč tome što smo jedna od najplodnijih država u regiji, najveći dio hrane uvozimo. Ovisni o drugima i nestabilni, za poboljšanje životnog standarda čekamo stabilizaciju na globalnoj razini.
Cijene hrane, računi, krediti i dalje su glavne brige građana. U travnju je potrošačka košarica četveročlane obitelji iznosila više od 3.300 maraka. Koliko je prehrana poskupjela, najbolje ilustrira to što se na nju potroši više nego na troškove stanovanja, obrazovanja, odjeće i prijevoza zajedno. Cijene voća i povrća i dalje izazivaju zaprepaštenje građana, javlja N1.
Što kažu građani?
“Mi umirovljenici možemo slabije to kupiti, ali kupimo barem malo, samo što se kaže da probamo, jagode, trešnje…”
“Točno se vidi da je sve poskupjelo, a da napravimo dobar ručak, malo mesa, baš se osjeti da je puno poskupjelo, na svim artiklima.”
“Prehrana, zna se što je poskupjelo, mlijeko, ulje, hajde mlijeko i nekako, iako je skupo, a ulje, brašno, šećer… Sve smo smanjili, smanjujemo dok ne počnemo piti gorku kavu.”
Gorak okus u ustima izaziva i činjenica da BiH sve više uvozi više od 80% hrane koju konzumira. Time, korak po korak, postajemo izuzetno ovisni, čak i u sektoru u kojem ne moramo biti.
“Kvadratura obradivog zemljišta u BiH više-manje je jednaka Hrvatskoj, ta kvadratura u Kini hrani 25 milijuna ljudi, dakle BiH bi mogla hraniti regiju da to želi, ali ako bi se granice zatvorile, mislim da ne bismo mogli prehraniti ni glavni grad”, ističe Marin Bago, Udruga za zaštitu potrošača Futura Mostar.
“Mi nemamo strategiju za energiju, hranu, što su dva ključna resora o kojima bi svaka država trebala brinuti. To su neki sporadični pothvati, neko sporadično ministarstvo koje nešto pokušava napraviti, ali nema jasne vizije”, smatra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
Kao posljedica pojačanih inflatornih pritisaka iz međunarodnog okruženja, Središnja banka BiH procijenila je da će stopa inflacije u ovoj godini biti 4,7 posto.
Ovisno o budućim događanjima na globalnoj razini, građani BiH mogu se nadati poboljšanju ili, nažalost, pogoršanju situacije.
“Najbolji scenarij je da se dođe do mira na Dalekom istoku, da se nađe rješenje prihvatljivo za sve strane, a s druge strane da se rat u Ukrajini privede kraju, jer je to jako veliko iscrpljivanje svih resursa, ali to se sve odražava na cijene proizvoda koje mi kupujemo”, pojašnjava ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Čak i da se u skorije vrijeme uspostavi mir, građani BiH, vodeći se prethodnim iskustvima, morat će pričekati na pojeftinjenje osnovnih potrepština. Jer ono dolazi mnogo sporije od poskupljenja.
