Dom lordova Parlamenta Velike Britanije 11. lipnja održat će raspravu o stanju u Bosni i Hercegovini, a prije same sjednice objavljeno je izvješće ove institucije o našoj zemlji.
U fokusu ovog izvješća su rastuća secesionistička retorika u Bosni i Hercegovini, zabrinutost zbog stranog utjecaja i neizvjesnost zbog budućnosti međunarodnog nadzora nad provedbom Daytonskog sporazuma, kako se navodi u dokumentu.
U izvješću se upozorava da političke napetosti u BiH ostaju visoke više od tri desetljeća nakon rata i gotovo 31 godinu nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Posebna pozornost posvećena je djelovanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, čija je politika slabljenja državnih institucija i približavanja Srbiji izazvala zabrinutost zapadnih zemalja.
Izvješće podsjeća da je Dodik 2025. godine osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, nakon čega je Narodna skupština RS-a usvojila zakone kojima je odbacila nadležnost državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriju entiteta.
Iako mu je zabranjeno obavljanje javnih funkcija na šest godina, dokument navodi da Dodik i dalje ima znatan politički utjecaj putem svojih saveznika, prenosi Klix.
Njegov nasljednik na dužnosti predsjednika RS-a Siniša Karan, prema navodima izvješća, najavio je nastavak Dodikove politike. Izvješće Doma lordova također ukazuje na kontroverzije vezane uz Karanov izbor 2025. godine, nakon što je Središnje izborno povjerenstvo BiH utvrdilo nepravilnosti zbog kojih je dio glasovanja morao biti ponovljen.
Dokument upozorava i na stanje demokracije i ljudskih prava. Pozivajući se na izvješće posebne izvjestiteljice UN-a Mary Lawlor, navodi se da aktivisti za ljudska prava djeluju u duboko podijeljenom društvu u kojem su institucije podložne političkom utjecaju, korupcija je raširena, a patrijarhalni stavovi i dalje prisutni.
Kao jedan od ključnih izazova ističe se i strani utjecaj. Rusija nastavlja pružati političku potporu vlastima RS-a i protivi se ulozi Ureda visokog predstavnika (OHR). Izvješće citira analizu Europskog vijeća za vanjske odnose prema kojoj je dugoročni cilj Moskve održavanje Bosne i Hercegovine podijeljenom i disfunkcionalnom te sprječavanje razvoja samostalne vanjske politike.
Autori izvješća navode da je pitanje BiH bilo istaknuto i tijekom posljednje rasprave u Vijeću sigurnosti UN-a, gdje je većina država podržala teritorijalni integritet BiH, europske reforme i njezin put prema članstvu u Europskoj uniji.
Istodobno, više izaslanstava upozorilo je na opasnost nacionalističke i zapaljive retorike, podsjećajući da su i događaji koji su doveli do genocida u Srebrenici počeli demonizacijom cijelih zajednica.
Izvješće prenosi i upozorenja stručnjaka iz organizacije Standing Group on Atrocity Crimes, koji smatraju da se BiH i dalje suočava sa stvarnim egzistencijalnim rizicima, uključujući mogućnost secesionističkih poteza RS-a i destabilizirajući utjecaj vanjskih aktera. Zbog toga pozivaju na jačanje međunarodne sigurnosne prisutnosti i ulaganja u procese izgradnje mira.
Britanska vlada poručuje da nastavlja podržavati suverenitet i stabilnost Bosne i Hercegovine, uključujući pomoć u suzbijanju ruskih dezinformacija i jačanju otpornosti na kibernetičke prijetnje.
Uoči općih izbora zakazanih za listopad, London pozorno prati porast antidaytonske retorike, islamofobije i drugih narativa koji produbljuju podjele u zemlji.
Istina.media
