Europska komisija već godinama upozorava zemlje zapadnog Balkana da neusklađena vizna politika može predstavljati sigurnosni i migracijski rizik. Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson još je 2022. godine poručila da zemlje kandidati moraju uskladiti svoje vizne režime s Europskom unijom ako žele zadržati vjerodostojnost procesa pristupanja, upozoravajući da će EU pozorno pratiti odstupanja koja mogu dovesti do povećanih migracijskih pritisaka.
Slične poruke ponavljane su i u godišnjim izvješćima Europske komisije, kao i u izvješćima o mehanizmu suspenzije bezviznog režima, u kojima se od Bosne i Hercegovine traži postupno usklađivanje s europskim popisom država čijim je državljanima potrebna viza za ulazak u schengenski prostor.
Prema informacijama Detektora, posljednjih su mjeseci europski dužnosnici intenzivirali razgovore s domaćim vlastima o ovom pitanju. Iako se formalno vodi kao tehnički zahtjev iz područja migracija i upravljanja granicama, riječ je o jednom od politički najosjetljivijih uvjeta na europskom putu Bosne i Hercegovine. Da zahtjev postoji, ranije je potvrdio i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković.
Govoreći o zahtjevima europskih partnera, Konaković je rekao da od BiH traže uvođenje viza za državljane pojedinih zemalja, ali da vlasti “ne mogu poslušati“ sve zahtjeve Bruxellesa.
“Naružili su nas zbog toga. Objasnili smo da ne možemo uvesti vize Turskoj, a politički partneri iz Republike Srpske sigurno ne bi podržali uvođenje viza Rusiji ili Kini“, rekao je Konaković.
U siječnju ove godine najavio je da će BiH do kraja godine uvesti vize za jednu od država s kojima trenutačno ima bezvizni režim, ali nije precizirao o kojoj je zemlji riječ.
Zašto je to važno za EU?
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH za Detektor navode da je Bosna i Hercegovina Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju preuzela obvezu postupnog usklađivanja svoje vizne politike s pravnom stečevinom Europske unije.
“Uredbom Europske unije utvrđen je popis trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica država članica. Na ovom se popisu nalaze i zemlje čiji državljani mogu ući u BiH bez obveze pribavljanja viza, i to: Katar, Kuvajt, Azerbajdžan, Turska, Kina, Rusija i Vanuatu“, naveli su iz Ministarstva.
Dodaju kako je Bosna i Hercegovina dužna tijekom idućih godina postupno uvoditi vizni režim za pojedine zemlje s ovog popisa, ali da će za takve odluke biti potreban politički konsenzus koji trenutačno ne postoji.
Od 2025. godine Europska unija dodatno je pooštrila pravila mehanizma suspenzije bezviznog režima, omogućavajući reagiranje u slučajevima povećanih ilegalnih migracija, zlouporaba azila, sigurnosnih prijetnji ili znatnog odstupanja država kandidata od zajedničke vizne politike EU-a. Zbog toga se zemlje zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, nalaze pod pojačanim nadzorom.
U posljednjem izvješću Europske komisije o mehanizmu suspenzije bezviznog režima navedeno je da je BiH tijekom 2025. godine nazadovala u usklađivanju s viznom politikom Europske unije. Komisija je utvrdila da BiH zadržava sedam stalnih bezviznih režima s državama čijim je državljanima potrebna viza za ulazak u EU, dok je broj sezonskih izuzeća povećan s jednog na tri.
Time je broj odstupanja između vizne politike Bosne i Hercegovine i Europske unije porastao s osam na deset.
Ekonomski razlozi za odstupanje
Iako se pitanje u Bruxellesu prvenstveno promatra kroz prizmu migracija i sigurnosti, u Bosni i Hercegovini ono ima i znatnu ekonomsku dimenziju. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, strani su turisti tijekom posljednje godine ostvarili 2,87 milijuna noćenja. Gosti iz Turske činili su 9,7 posto svih stranih noćenja, državljani Saudijske Arabije 5,6 posto, Kine 3,8 posto, dok su ruski državljani ostvarili oko 0,8 posto ukupnih stranih noćenja.
To znači da na ove četiri države otpada približno petina svih stranih turističkih noćenja u Bosni i Hercegovini.
Dekan Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu Sead Turčalo smatra da je usklađivanje vizne politike očekivan dio procesa pristupanja Europskoj uniji, ali upozorava da bi potpuno i brzo uvođenje viza moglo imati znatne posljedice za ekonomiju zemlje.
“Razlog je jednostavan. BiH nije pred okončanjem pregovora i članstvom. Čak i od trenutka kada pregovarački proces bude otvoren u punom kapacitetu, pred nama je višegodišnji proces usklađivanja, otvaranja i zatvaranja poglavlja. Zato nije racionalno da Bosna i Hercegovina već sada preuzme ekonomski trošak pune vizne harmonizacije, a da istodobno još nema koristi od članstva“, kaže Turčalo.
Smatra da BiH treba ostati vjerodostojna na europskom putu, ali da europske integracije ne bi smjele podrazumijevati odricanje od vlastitih ekonomskih interesa bez jasnih rokova i kompenzacijskih mehanizama.
“U ovom trenutku potpuno i brzo uvođenje viza za ove zemlje, posebice za Tursku, Saudijsku Arabiju i Kinu, nije u interesu Bosne i Hercegovine“, dodaje Turčalo.
Sličan stav ima i predsjednik Udruge bosansko-kineskog prijateljstva Faruk Borić, koji smatra da bi ukidanje bezviznog režima s Kinom donijelo više štete nego koristi.
“Nama bezvizni režim s Kinom jednostavno treba. Od trenutka kada su uvedene te olakšice, znatno je povećan broj turista. Mislim da možemo samo izgubiti, a ne možemo ništa dobiti. Nećemo dobiti ništa time što ćemo uvesti vize Kini ili Turskoj“, kaže Borić.
Istina.media
