Bosna i Hercegovina nalazi se pred realnom opasnošću da ostane bez golemih financijskih sredstava u iznosu od gotovo milijardu eura iz Plana rasta Europske unije. Razlog tomu je neispunjavanje preuzetih obveza i izostanak provedbe ključnih reformi u propisanim rokovima. Novo, iznimno ozbiljno upozorenje stiglo je izravno iz Delegacije Europske unije u BiH, uz nedvosmislenu poruku da je vremena za reakciju preostalo još vrlo malo.
Kako ističu iz ureda europske delegacije, preduvjet za povlačenje novca jest potpisivanje dvaju ključnih dokumenata – Sporazuma o zajmu te Sporazuma o Instrumentu za reforme i rast. Uz to, nužno je provesti i konkretne reformske korake koji su ranije definirani usuglašenom Reformskom agendom, u čijoj izradi sudjeluju i razine županija i entiteta.
„Bosna i Hercegovina treba potpisati Sporazum o zajmu i Sporazum o Instrumentu za reforme i rast te ispuniti reformske korake predviđene Reformskom agendom. U suprotnom rizikuje da izgubi gotovo milijardu eura dodijeljenih kroz Plan rasta”, poručili su iz Delegacije EU.
S druge strane barikade, državni ministar financija i trezora Srđan Amidžić smatra kako se u javnom prostoru nepotrebno stvara panika i širi pogrešna percepcija o cijelom slučaju.
„Imamo lažni narativ da smo izgubili 980 miliona eura. To nije tačno”, izjavio je Amidžić.
Stručnjaci zgroženi politizacijom pomoći
Unatoč umirujućim tonovima iz Ministarstva financija, ekonomski stručnjaci i analitičari upozoravaju da je riječ o financijskom aranžmanu s iznimno povoljnim uvjetima kakve BiH samostalno nikada ne bi mogla osigurati na slobodnom međunarodnom tržištu kapitala, piše Oslobodjenje.ba.
Glavna urednica Udruge građana „Zašto ne” Biljana Livančić-Milić naglašava kako se radi o kreditnim sredstvima s izrazito niskim kamatnim stopama i dugim počekom (grejs periodom), zbog čega je potpuno neopravdano i manipulativno te fondove u javnosti prikazivati kao nepovoljno i štetno zaduživanje zemlje.
Planirani novac iz europskog paketa rasta namijenjen je za kapitalne projekte u cestovnom i željezničkom prometu, energetskom sektoru, te za ubrzanu digitalizaciju i unaprjeđenje obrazovnog sustava. Ipak, ti resursi ostaju blokirani jer domaća administracija nije privela kraju zakonske procedure.
Edo Kanlić, predstavnik Inicijative za monitoring europskih integracija BiH, smatra kako se ključna prepreka i blokada cijelog procesa trenutno nalazi upravo u Ministarstvu financija i trezora BiH.
Dok regija napreduje, BiH i Kosovo na začelju
Ova situacija nije prvi hladan tuš iz Bruxellesa. Europska komisija već je ranije kaznila Sarajevo umanjenjem prve tranše namijenjene Bosni i Hercegovini za više od 108 milijuna eura, a najnovija upozorenja sugeriraju da bi kazna ovaj put mogla biti potpuna eliminacija iz projekta.
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto nije skrivao ogorčenje razvojem situacije, upozorivši da su svi razumni rokovi odavno iza nas.
„Dobili smo jasno upozorenje Evropske komisije da bismo mogli izgubiti kompletan iznos ako se proces ne pomjeri s mrtve tačke”, izjavio je Forto.
Zabrinutost dijeli i zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Želimir Nešković, koji je ukazao na to da Bosna i Hercegovina, uz bok s Kosovom, dramatično zaostaje za svim ostalim susjedima u regiji kada je u pitanju povlačenje i operativno korištenje sredstava iz europskog Plana rasta.
Sličnog je stava i izaslanica HDZ-a BiH Marina Pendeš, koja je poručila da su blokade neshvatljive i neopravdane kada se na stolu nalazi novac koji izravno može potaknuti infrastrukturni i gospodarski razvoj zemlje.
Dok ostale države u okruženju već uvelike implementiraju projekte i troše europski novac, bh. vlasti nisu uspjele svladati ni prvu administrativnu stepenicu, dok domaći politički akteri energiju i dalje troše na međusobno optuživanje za propast povijesne prilike.
Istina.media
