Republika Srpska platila je iz proračuna četiri milijuna dolara lobistima u Washingtonu da zagovaraju neovisnost tog entiteta od Bosne i Hercegovine, pokazuje baza američkog Ministarstva pravosuđa koju je analizirao Radio Slobodna Europa (RSE).
Posljednji ugovor s izraelsko-kanadskom tvrtkom Dickens & Madson samo je dio višegodišnje lobističke kampanje vlasti RS-a u Sjedinjenim Američkim Državama.
Za nju je od 2015. godine izdvojeno najmanje 8,3 milijuna dolara, a ciljevi su, uz ostalo, bili i ukidanje američkih sankcija bivšem entitetskom predsjedniku i premijeru Miloradu Dodiku te osporavanje legitimnosti visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Dodiku i suradnicima SAD su ukinule sankcije 2025. godine, a Schmidt je podnio ostavku u svibnju ove godine.
Vlasti ovog entiteta namijenile su dodatnih 54,9 milijuna maraka (oko 28 milijuna eura) za lobističke aktivnosti rebalansom proračuna za 2025. godinu.
Novac za lobiranje izglasala je vladajuća većina u Narodnoj skupštini RS-a predvođena Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata.
Istodobno su predstavnici državne vlasti u BiH od završetka rata 1995. samo jednom, prošle godine, na deset mjeseci angažirali sličnu tvrtku da zagovara zaštitu državnog integriteta, piše Radioslobodnaevropa.
Bivši izraelski vojni obavještajac Ari Ben-Menashe, osnivač tvrtke Dickens & Madson, odbio je odgovoriti na pitanja RSE-a o tome ostaje li neovisnost Republike Srpske cilj njihova angažmana i na koji način planiraju zagovarati takvu politiku pred američkim i međunarodnim institucijama.
“Ne možemo vam na to odgovoriti zbog zabrinutosti oko povjerljivosti ugovora”, rekao je Ben-Menashe u pisanom odgovoru za RSE.
Na pitanja nisu odgovorili ni iz Vlade Republike Srpske, koja je u rujnu 2025. godine potpisala ugovor s Ben-Menashem, niti iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, koje je početkom 2025. kratkotrajno angažiralo lobiste da zagovaraju teritorijalnu cjelovitost BiH i interese suprotne onima za koje se zalažu vlasti entiteta RS.
Entiteti u BiH, prema Ustavu i zakonima u BiH, nemaju pravo na odcjepljenje, uključujući pravo na referendum o tom pitanju, iako su vlasti RS-a u prošlosti takvu mogućnost najavljivale.
S druge strane, SAD su na 30. godišnjicu Daytonskoga mirovnog sporazuma ponovile potporu suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH te istaknule da su i dalje čvrsto posvećene pružanju potpore stabilnosti i sigurnosti BiH i zapadnog Balkana.
Tko lobira za neovisnu Republiku Srpsku?
Vlada entiteta Republika Srpska angažirala je u posljednjih deset godina ukupno 15 američkih lobističkih i odvjetničkih kuća, uključujući i vlastito predstavništvo registrirano za iste aktivnosti.
Do kraja 2025. isplatila im je najmanje 8,3 milijuna dolara, pokazuje javno dostupna baza FARA (Foreign Agents Registration Act) američkog Ministarstva pravosuđa.
Sve lobističke i odvjetničke kuće povezane su s republikanskim političkim krugovima u Washingtonu.
Ističe se posljednji ugovor s tvrtkom Dickens & Madson vrijedan četiri milijuna dolara, potpisan 6. rujna 2025. godine, koji jasno precizira da je “neovisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine naš konačni cilj”.
Lobiranje za secesiju nije zabranjeno američkim zakonima, a lobiste mogu angažirati svi, osim onih koji su pod sankcijama.
Jedino je pravilo da to mora biti prijavljeno prema Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA) koji je donesen 1938. godine. On zahtijeva od pojedinaca i organizacija koje djeluju u ime stranih vlada, političkih stranaka ili subjekata da javno otkriju svoje odnose i aktivnosti.
Dickens & Madson osnovao je Ari Ben-Menashe, izraelsko-kanadski poduzetnik i, prema vlastitim tvrdnjama, bivši izraelski vojni obavještajac.
Ben-Menashe je 2002. saslušavan u Zimbabveu zbog optužbi o “eliminaciji” tadašnjeg višedesetljetnog autoritarnog vođe Roberta Mugabea, koje su temeljene na snimkama s prisluškivanih sastanaka Ben-Menashea s oporbenjakom Morganom Tsvangiraijem, koji je na koncu oslobođen optužbi.
Lobirao je za Sudansko prijelazno vojno vijeće 2019. godine nakon vojnog udara kojim je svrgnut dugogodišnji diktator Omar al-Bašir, te 2021. godine za mjanmarsku vojnu huntu nakon vojnog udara i uhićenja Aung San Suu Kyi.
Ben-Menashe je primio i dio novca nepoznatih financijera iz Rusije kako bi lobirao za tadašnjeg vršitelja dužnosti predsjednika Kirgistana Sadyra Japarova.
Krši li se lobiranjem za neovisnost RS-a Ustav BiH?
Jedanaest parlamentaraca iz Federacije BiH podnijelo je u veljači 2026. kaznenu prijavu protiv službenog potpisnika ugovora s tvrtkom Dickens & Madson, Mladena Filipovića, šefa Predstavništva RS-a u Austriji preko kojega je plaćen ugovor, zbog “napada na ustavni poredak i ugrožavanja teritorijalne cjeline BiH”.
Tužiteljstvo BiH prijavu je odbacilo uz obrazloženje da takvo kazneno djelo podrazumijeva “uporabu sile, prijetnje ili druge protupravne radnje usmjerene na nasilnu promjenu ustavnog poretka ili teritorijalnog integriteta države”.
“Proračunski novac u čijem financiranju sudjeluju sve fizičke i pravne osobe u entitetu RS i u cijeloj državi Bosni i Hercegovini troši se na nezakonito i neustavno lobiranje protiv države Bosne i Hercegovine”, kazao je za RSE Denis Zvizdić, jedan od potpisnika kaznene prijave, koji se obratio i Ustavnom sudu BiH, koji se o tome još nije očitovao.
Zvizdić od Ustavnog suda BiH traži zabranu svih proračunskih isplata sa svih razina vlasti za lobiranje za neustavne i nezakonite ciljeve koji su u suprotnosti s Ustavom, zakonima, odlukama Ustavnog suda i institucija BiH.
Prema ranijoj odluci Ustavnog suda BiH iz 2008. godine, lobiste može angažirati svaka od 13 vlada u BiH (državna, entitetske i županijske), a time i Vlada RS-a.
Odluka je uslijedila nakon apelacije tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, koji je tražio poništavanje prvog ugovora RS-a s lobističkom kućom u SAD-u smatrajući da je riječ o vanjskoj politici za što je nadležna isključivo država, a ne i njezini entiteti.
“Predmetne aktivnosti koje je poduzimala RS imale su za cilj lobiranje u inozemstvu za unaprjeđenje vlastitih interesa RS-a kao entiteta te u njima nema ničega što se u pogledu vanjske politike i vanjskotrgovinske politike ubraja u isključivu nadležnost BiH”, zaključio je Ustavni sud BiH.
Koga vlasti RS-a plaćaju za lobiranje?
Prema ugovorima potpisanim u proteklih deset godina, nakon uvođenja prvih sankcija Miloradu Dodiku 2017. godine, vrijednost angažmana RS-a s lobističkim kućama u SAD-u iznosi najmanje 8,3 milijuna dolara.
Stvarna je vrijednost veća jer su neki ugovori anonimizirani.
U registracijama FARA-e zatamnjeni su mjesečni honorari za tvrtku Zell & Associates International Advocates, koju je isključivo za posao lobiranja za RS osnovao izraelsko-američki odvjetnik Marc Zell, predsjednik ogranka američke Republikanske stranke u Izraelu, blizak izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu.
U jednom se dijelu vidi kako će Zellu odmah po potpisivanju ugovora biti uplaćeno 500.000 dolara te da je riječ o 50 posto ugovorenog iznosa.
Anonimiziran je i ugovor s tvrtkom RRB Strategies, koju vodi bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich, a koji je više puta boravio u Banjoj Luci.
Blagojevich je osuđen zbog pokušaja da “proda” senatorsko mjesto koje je ostalo upražnjeno nakon izbora Baracka Obame za predsjednika SAD-a, kao i zbog drugih slučajeva političke trgovine utjecajem i iznude. Trump je 2020. skratio Blagojevichu zatvorsku kaznu, a 2025. dao mu potpuno pomilovanje, tvrdeći da je Blagojevich bio žrtva nepravednog progona i preoštre kazne. Blagojevichevi roditelji bili su srpski imigranti, često je isticao veze sa Srbijom i sudjelovao na skupovima srpske dijaspore.
Izdvaja se i angažman tvrtke CRB Global, koja tijekom 2026. godine istodobno zastupa Vladu Srbije i Ministarstvo za europske integracije i međunarodnu suradnju Republike Srpske.
U dokumentaciji FARA-e navodi se da je tvrtka CRB Global održala najmanje dva sastanka s američkom Izvozno-uvoznom (EXIM) bankom na kojima se razgovaralo o sankcijama prema Vladi Srbije, bez više detalja.
Dok Srbija za usluge plaća 10.000 dolara, Republika Srpska plaća 100.000 dolara mjesečno.
Ukidanje sankcija i OHR-a
Iako se pojedinačni ugovori razlikuju, politički ciljevi gotovo su identični.
Među njima se izdvajaju ukidanje američkih sankcija Dodiku, njegovim suradnicima, članovima obitelji i s njima povezanim osobama i tvrtkama.
SAD su ukinule većinu tih sankcija u listopadu 2025.
Iz Veleposlanstva SAD-a u svibnju 2026. za medije su priopćili da “nastavljaju pratiti ponašanje svih aktera i stranaka, uključujući bivšeg predsjednika Dodika, te zadržavaju pravo na uvođenje sankcija pojedincima kada je to potrebno”.
Kao ciljevi su navedeni i zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR), osporavanje legitimnosti visokog predstavnika Christiana Schmidta, promicanje stajališta RS-a o provedbi Daytonskoga mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat krajem 1995. godine te raspodjela nadležnosti između države i entiteta.
Schmidt je podnio ostavku u svibnju, a zemlje EU-a i SAD još uvijek pokušavaju imenovati njegova nasljednika.
OHR nadgleda provedbu mirovnog sporazuma, a visokom predstavniku dane su tzv. bonske ovlasti da mijenja zakone i smjenjuje dužnosnike.
Zbog nepoštovanja odluka OHR-a Dodik je osuđen pred Sudom BiH i zabranjeno mu je obavljanje javnih funkcija u vlasti.
Više lobističkih ugovora predviđa organiziranje sastanaka dužnosnika RS-a s američkim dužnosnicima, političko savjetovanje, medijske kampanje posebno putem društvenih mreža u kojima sudjeluju i bivši dužnosnici State Departmenta, uz potporu u ostvarivanju kontakata i komunikaciju s Bijelom kućom, Kongresom i State Departmentom.
Donedavno sankcionirani dužnosnici RS-a, među kojima i Dodik, boravili su više puta u SAD-u, a Donald Trump Junior, najstariji sin predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, boravio je 7. travnja u Banjoj Luci, između ostaloga.
Ugovori RS-a s lobistima ne propisuju rokove u kojima bi politički ciljevi trebali biti ostvareni, nego se lobističke tvrtke obvezuju na “kontinuirano zagovaranje interesa RS-a pred američkim institucijama”.
Državne institucije trenutačno bez lobista
Istodobno, u dostupnim registracijama FARA-e ne postoje aktivni ugovori za Vijeće ministara, Predsjedništvo, Parlamentarnu skupštinu BiH niti entitetsku Vladu Federacije BiH ili nekog pojedinca.
Bosansko-američki politolog Jasmin Mujanović kaže da entitet RS ima jednostavniji institucionalni okvir s kojim političke stranke koje su na vlasti dulje od 20 godina mogu lakše aktivirati lobističke snage.
On kaže da, “ako bi među snagama u Sarajevu koje se nazivaju državničkim postojala volja, ima niz modela kako bi se moglo lobirati u ime BiH”, ali smatra da takva volja trenutačno ne postoji.
“Možda će doći do evolucije tih političkih aktera u idućim mjesecima i godinama, ali bojim se isto tako da neće”, smatra Mujanović.
Iznimka je Ministarstvo vanjskih poslova BiH, na čijem je čelu političar iz Federacije BiH Elmedin Konaković, koje je s organizacijom Bosnian American Alliance zaključilo jednogodišnji sporazum o lobističkim uslugama, ali bez financijske naknade.
Preko ove organizacije u travnju 2025. godine sklopljen je ugovor s lobističkom tvrtkom Continental Strategy za zastupanje interesa BiH pred američkim donositeljima odluka, ali on je raskinut pet mjeseci kasnije.
Republika Srpska je u siječnju 2026. potpisala jednogodišnji ugovor s tvrtkom Continental Strategy vrijedan 420.000 dolara za lobiranje i savjetovanje u odnosima s administracijom SAD-a o političkim, gospodarskim i sigurnosnim pitanjima.
Istina.media
