Sjedinjene Američke Države razmatraju novi zakon o oštrijim sankcijama Rusiji, uključujući i države koje iz te zemlje kupuju plin, poput BiH, a iz State Departmenta su za Detektor naveli da Južna interkonekcija treba biti prioritet te da će pažljivo pratiti one koji “daju prednost političkoj dobiti i ovisnosti o ruskoj energiji u odnosu na energetsku sigurnost”.
Iz Ureda za odnose s javnošću američkog State Departmenta naveli su da je SAD posvećen partnerstvu s BiH s ciljem diverzifikacije njezina energetskog sektora i donošenja prosperiteta svim njezinim građanima.
U odgovoru su dodali da će plinovod Južna interkonekcija, koji je bio prioritet Vlade SAD-a tijekom posljednje tri administracije, proširiti i diverzificirati energetski sektor BiH, dajući državi veću kontrolu nad opskrbom energijom kroz osiguravanje pristupa prirodnom plinu zasnovanom na tržišnim uvjetima i smanjenje ovisnosti o jedinom, nepouzdanom izvoru.
“Izvoz energenata iz SAD-a središnji je stup naše gospodarske suradnje s europskim partnerima”, naveli su u odgovoru.
Prema njihovim riječima, SAD ima resurse za podršku naporima Europe da se oslobodi ovisnosti o ruskoj energiji i potakne gospodarski rast. Američke tvrtke pouzdani su partneri i spremne su preuzeti inicijativu čak i onda kada drugi to nisu.
“Pažljivo ćemo pratiti one koji daju prednost političkoj dobiti i ovisnosti o ruskoj energiji u odnosu na energetsku sigurnost”, dodali su iz Ureda.
Bosna i Hercegovina trenutačno sav plin uvozi iz Rusije. BiH i Hrvatska potpisale su u travnju ove godine međudržavni sporazum Južna interkonekcija o izgradnji plinovoda. Projekt ima za cilj diverzifikaciju smjerova i izvora opskrbe prirodnim plinom, kao i jačanje sigurnosti opskrbe u Bosni i Hercegovini, koja se trenutačno opskrbljuje plinom iz samo jednoga smjera.
Tijekom 2025. godine odlučeno je da će Južnu interkonekciju raditi tvrtka “BH Gas”, ali je naknadno zakon promijenjen pa je taj zadatak dobila američka tvrtka “AAFS”, što je u javnosti otvorilo pitanje transparentnosti ugovora i procesa, o čemu je Detektor ranije pisao.
Vijeće ministara prvi će put na sjednici zakazanoj za četvrtak, 30. srpnja, razmatrati nacrt sporazuma između BiH i Hrvatske o Južnoj interkonekciji.
U SAD-u se trenutačno razmatra zakon o sankcioniranju Rusije iz 2025., koji je predložio senator Lindsey Graham, a podržao predsjednik SAD-a Donald Trump. Zakon je usmjeren na rusku ratnu ekonomiju i uključuje, između ostaloga, carinu od 500 posto na uvoz iz zemalja koje trguju ruskom energijom, kao i blokade viza i imovine za vodstvo.
Zakon je trenutačno usmjeren na globalne energetske divove i partnere Rusije, a ekonomski stručnjak Igor Gavran za Detektor navodi da su gospodarske veze Bosne i Hercegovine sa SAD-om minimalne te da bilo kakve sankcije imaju malo ili nimalo izravnog učinka na našu zemlju.
“U prošlosti bi američke sankcije imale negativan utjecaj na reputaciju i povjerenje partnera iz trećih zemalja, ali s obzirom na ponašanje aktualne američke administracije, to više nije tako”, naveo je Gavran.
Prema njegovim riječima, BiH nema alternativnih izvora za uvoz plina osim Ruske Federacije. Gavran navodi da je to trenutačno najpouzdaniji i najjeftiniji izvor te da prekid uvoza ruskog plina nije opcija.
“Uvoz obavlja samo jedna tvrtka – ‘Energoinvest’ – i jedino bi oni eventualno mogli imati neke teorijske sankcije, ali ako ne posluju sa SAD-om, nisam siguran da i na njih mogu imati ikakva učinka”, kazao je Gavran.
Adnan Huskić, profesor s Političkih znanosti i međunarodnih odnosa Sarajevske škole znanosti i tehnologije (SSST), za Detektor je rekao da ne bi bio prvi put da se sankcije koje se uvode u svrhu ciljanja nekih drugih većih aktera na određeni način prenesu na BiH.
Huskić je dodao da je nesporno da bi ovim sankcijama Srbija bila zahvaćena snažnije zbog neriješene situacije s “Naftnom industrijom Srbije”, što s druge strane pokazuje da su Amerikanci još uvijek spremni pregovarati i razgovarati o njihovoj odgodi.
Huskić je kazao kako procjenjuje da će usvajanje ovog zakona izravno ubrzati procese u vezi s Južnom interkonekcijom i sve što je potrebno za taj projekt, s obzirom na to da još ništa nije učinjeno od usvajanja Zakona o Južnoj interkonekciji u Federaciji BiH.
“Ne vidim da bi to, recimo, moglo ili trebalo Bosnu i Hercegovinu stajati izvan onoga što je bio plan Europske unije, a to je onaj phase out ruskog plina koji se treba dogoditi 2028. godine”, dodao je Huskić.
Prema njegovu mišljenju, svi rokovi i paketi sankcija ipak su podložni promjenama.
“Dok ne vidimo kakve se stvari događaju, teško je procijeniti kakvi bi doista konkretni učinci mogli biti za BiH vezano za našu povezanost ili našu ovisnost o ruskom plinu”, kazao je Huskić.
Istina.media
