Četvrt stoljeća prošlo je od početka gradnje, a Bosna i Hercegovina još uvijek nije završila autocestu na europskom Koridoru Vc, koja bi trebala povezati srednju Europu s Jadranskim morem. Od polaganja prvoga kamena temeljca 2001. godine pa sve do danas, širom BiH izgrađeno je otprilike 250 kilometara autocesta, u što je investirano približno 2,1 milijarda eura. Unatoč tomu, golemi dijelovi cestovne mreže i dalje su nepovezani, pojedine dionice doslovno ne vode nikud, dok europski tužitelji provode istrage o dodjeli i realizaciji ugovora. Zbog svih tih okolnosti, rok za završetak glavnoga koridora od sjevera prema jugu pomaknut je s prvobitno planirane 2012. godine na najmanje 2030. godinu, i to pod uvjetom da europske banke uopće nastave s financiranjem.
Denis Lasić, koji je u prošlom mandatu obnašao dužnost ministra prometa Federacije BiH, a danas je direktor Autocesta u tom entitetu, nije odgovarao na pozive RSE. Isti je slučaj i s Radovanom Viškovićem, vršiteljem dužnosti direktora Autocesta Republike Srpske i bivšim premijerom tog entiteta.
„Prioritet bi trebao biti uvrštavanje naših autocesta i brzih cesta u europsku mrežu. Kod nas u BiH ne postoji jedinstvena prometna politika. Zato imamo situaciju da se te ceste baziraju na povezivanju manjih središta u dva entiteta i ne postoji povezanost cijele mreže“, kazao je za RSE profesor na Prometnom fakultetu u Sarajevu Mustafa Mehanović.
Ustavne ovlasti i podijeljene strategije
Izgradnja kapitalne infrastrukture nalazi se u ustavnoj nadležnosti Federacije BiH i Republike Srpske, odnosno njihovih resornih ministarstava prometa i entitetskih javnih poduzeća koja njima upravljaju. Entitet Federacija BiH svoja sredstva ulaže isključivo u dio paneuropskog Koridora Vc, koji bi u konačnici trebao spojiti Budimpeštu, Osijek, Sarajevo i hrvatsku luku Ploče. Pritom se ovaj entitet primarno oslanja na kreditne linije iz Europske unije te angažira domaće i turske izvođače.
S druge strane, entitet Republika Srpska razvija vlastitu mrežu prometnica od Banje Luke prema Doboju, Prijedoru, Brčkom, Bijeljini i granici sa Srbijom. U te su poslove, uz lokalne tvrtke, snažno uključene i kineske građevinske kompanije, dok su financijska sredstva, osim iz europskih izvora, osigurana i putem kineskih državnih banaka.
Prema službenim podacima entitetskih poduzeća koje je analizirao Radio Slobodna Europa, od ukupno izgrađenih oko 250 kilometara autocesta, približno 138 kilometara nalazi se na teritoriju Federacije BiH, dok je oko 111 kilometara izgrađeno u Republici Srpskoj.
Zahtjevni projekti i dionice bez svrhe
Republika Srpska trenutačno gradi ili priprema za izgradnju više od 116 kilometara novih autocesta u različitim smjerovima, koje su potpuno odvojene kako od postojećih cesta u tom entitetu, tako i od mreže u Federaciji BiH. Istodobno, u Federaciji BiH trenutačno se gradi oko 55 kilometara na Koridoru Vc koji spaja sjever i jug države, dok su datumi početka ili nastavka radova na nekim ključnim dionicama još uvijek posve neutvrđeni.
Izgradnja najskupljeg i tehnički najzahtjevnijeg dijela autoceste od Sarajeva prema Mostaru, u duljini od 50 kilometara – što uključuje i dvocijevni tunel dužine 10 kilometara kroz planinu Prenj – još uvijek nije ni započela. Procijenjena vrijednost tog dijela Koridora Vc iznosi oko 1,5 milijardi eura.
Iako su novac osigurale razvojne banke Europske unije i Europska komisija, one već dulje od dvije godine analiziraju tko će od nekoliko prijavljenih turskih građevinskih tvrtki biti izvođač radova. Na tom istom koridoru, dionica Buna-Počitelj, smještena južno od Mostara, dovršena je prije nekoliko godina, no ona i dalje ne vodi nikud jer se čeka izgradnja susjednih dionica kako bi se sve skupa moglo pustiti u promet.
Financiranje: Od europskih fondova do kineskih tajni
Dionice autocesta u oba entiteta financiraju se zajmovima razvojnih banaka EU, bespovratnim sredstvima Europske komisije, proračunskim novcem te prihodima od naplate cestarina. Izgradnja se također sufinancira i prihodima od trošarina na gorivo od oko 15 eurocenti te posebne pristojbe za ceste od oko 12 eurocenti po litri prodanog goriva. Ta se sredstva prikupljaju jedinstveno na razini cijele BiH, a potom se raspodjeljuju entitetima.
Posljednjih se godina Republika Srpska intenzivno okrenula kineskim partnerima. Autocestu Banja Luka–Prijedor gradi kineska tvrtka China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group na temelju koncesijskog ugovora čiji su financijski detalji proglašeni poslovnom tajnom. Zanimljivo je da je cijena ove prometnice od 2018. godine do danas porasla za čak 90 milijuna eura.
Nadalje, dionice Vukosavlje–Brčko i Bijeljina–Brčko grade kineske državne kompanije China State Construction Engineering Corporation i China Overseas Engineering Group, a kredit je, pod javnosti nepoznatim uvjetima, podignut kod kineskih banaka. Ukupna vrijednost autocesta koje se trenutačno grade u RS-u premašuje milijardu eura.
Također, autocesta Bijeljina–Rača vrijedna je oko 180 milijuna eura, pri čemu Srbija financira 80 posto, a Republika Srpska preostalih 20 posto. Izvođač radova je Integral inženjering iz Laktaša, a prvobitni rok završetka u rujnu 2025. pomaknut je na kraj 2026. ili prvu polovicu 2027. godine zbog imovinsko-pravnih problema.
Monopol izvođača, crne liste i istrage
Izgradnja prometnica u Republici Srpskoj godinama je vezana uz nekoliko stalnih izvođača, pri čemu je na većini dovršenih dionica ključnu ulogu imao Integral inženjering iz Laktaša, često u partnerstvu s regionalnim tvrtkama poput makedonskog Granita ili hrvatskog Konstruktora. Integral je od 2019. do kraja 2025. godine prijavio oko 651,99 milijuna eura prihoda. Sjedinjene Američke Države uvele su u listopadu 2022. godine sankcije Integralu i njegovu, danas pokojnom, vlasniku Slobodanu Stankoviću, navodeći kao razlog povezanost s korupcijom u građevinskom sektoru i bliskost s političkim vrhom RS-a na čelu s Miloradom Dodikom. Američke su sankcije ovoj tvrtki ukinute 2024. godine, a danas uz njih na tržištu RS-a dominiraju kineske državne tvrtke.
U Federaciji BiH situacija s izvođačima je nešto drugačija. Najveći broj poslova na središnjem dijelu Koridora Vc dobile su domaće privatne tvrtke Euro-Asfalt i Hering. Euro-Asfalt je od 2019. do kraja 2025. godine ostvario 813,39 milijuna eura prihoda. Na hercegovačkom dijelu koridora dominiraju Hering iz Širokog Brijega i azerbajdžanski Azvirt, kao i kineske tvrtke Sinohydro Corporation Limited i Powerchina Roadbridge Group. Hering je u spomenutom razdoblju prijavio 241,93 milijuna eura prihoda, Azvirt 111,97 milijuna, a sarajevska podružnica Sinohydro 47,09 milijuna eura.
U svibnju 2024. godine, tvrtke Sinohydro, Azvirt, Powerchina i Hering stavljene su na crnu listu Autocesta FBiH zbog kršenja ugovora o izgradnji, što je značilo dvogodišnju zabranu prijave na nove natječaje te entitetske tvrtke. Radovi na nekoliko dionica kroz Federaciju privremeno su obustavljeni, a financijska sredstva zaleđena dok Ured europskog javnog tužitelja istražuje dodjele ugovora, dok domaće tužiteljstvo radi na slučajevima naknadnog uvećanja troškova gradnje za desetke milijuna eura.
Vlasti u oba entiteta najavile su da bi do jeseni 2026. godine u promet trebalo biti pušteno nekoliko dionica ukupne duljine oko 50 kilometara. To se razdoblje izravno podudara s općim izborima u BiH, koji su zakazani za 4. listopada 2026. godine. Međutim, otvaranje tih dionica i dalje neće donijeti ostvarenje cilja zadanog prije 25 godina – izgradnju neprekinute i cjelovite autoceste koja bi trajno povezala sjever i jug Bosne i Hercegovine s Europom.
Istina.media
