Foto: Ilustracija/ Joetography/ Pexels
Presušivanje vodotoka i niski vodostaji tijekom ljetnih mjeseci ostavljaju negativne posljedice na okoliš, opskrbu pitkom vodom, poljoprivrednu proizvodnju, energetski sektor i ukupno gospodarstvo.
Stručnjaci upućuju upozorenja da bi učestalost i jačina suša, potaknute globalnim klimatskim promjenama, u nadolazećim godinama mogle izazvati ozbiljne potrese u vodnim resursima, poljoprivredi i energetici.
Iz Agencije za vodno područje rijeke Save (AVP Sava) priopćili su za Fenu kako na vodomjernim postajama na slivu rijeke Save u Federaciji Bosne i Hercegovine u ovom trenutku nisu zabilježeni ekstremno niski vodostaji.
Iako je sadašnja situacija stabilna, iz AVP Sava naglašavaju da bi, prateći dugogodišnje trendove i utjecaj klimatskih promjena, tijekom kolovoza i rujna mogli uslijediti produljeni sušni razdoblji, što bi moglo rezultirati padom razine površinskih i podzemnih voda na cjelokupnom slivnom području rijeke Save.
„AVP Sava kroz svoju mrežu automatskih hidroloških stanica na površinskim i podzemnim vodama, redovno prati stanje vodostaja na vodotocima sliva rijeke Save, kao i nivoa podzemnih voda“, kazali su iz ove agencije.
Europska suša i zabrinjavajući trendovi
Ovakva upozorenja stižu u razdoblju kada se veliki dio europskog kontinenta bori s jednom od najtežih suša u posljednjih nekoliko godina. Nakon višemjesečnog manjka oborina i uzastopnih toplinskih valova, posljedice su već vidljive diljem Europe kroz povijesno niske vodostaje rijeka, isušena jezera te velike probleme u poljoprivrednoj i gospodarskoj djelatnosti.
Naročito su ugrožene velike europske rijeke, pa tako Dunav i Drava u dijelu Slavonije ovih dana bilježe rekordno niske vodostaje, prenosi Fena.
Teške posljedice na elektroenergetski sustav
Hidrološke prilike, prema riječima predsjednika Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE Zijada Bajramovića, imaju presudan utjecaj na elektroenergetsku bilancu Bosne i Hercegovine.
„Razlika između izrazito povoljne i izrazito nepovoljne hidrološke godine iznosi oko 2,1 TWh, odnosno 40 posto prosječne godišnje proizvodnje velikih hidroelektrana. Pri cijeni električne energije od 100 eura/MWh, ekonomski efekat ove razlike iznosi oko 210 miliona eura godišnje“, izjavio je Bajramović.
Povoljna hidrologija, pojasnio je, podiže proizvodnju hidroelektrana s prosječnih 5,3 TWh na 6,4 TWh, čime se osigurava dodatnih 1,1 TWh električne energije i oko 110 milijuna eura nove tržišne vrijednosti. Takav skok proizvodnje otvara prostor za veći izvoz struje, smanjuje potrebu za skupljim radom termoelektrana i puni blagajnu elektroprivrednih poduzeća.
S druge strane, loša hidrologija može srozati proizvodnju na oko 4,3 TWh, što donosi minus od otprilike 100 milijuna eura, uz skuplji uvoz struje i veće rizike za sigurnost opskrbe.
Udar suše na poljoprivrednike i usjeve
Uz ekološke štete i probleme s vodoopskrbom, presušivanje rijeka i manjak vode tijekom ljeta štete i poljoprivrednom sektoru, piše Energetika.ba.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo upozorio je da aktualni toplinski val već ostavlja duboke tragove na ratarsku i stočarsku proizvodnju, pri čemu nestašica vode i visoke temperature štete uosjevima i dižu troškove rada.
„Suša sve više pogađa usjeve, posebno merkantilni i silažni kukuruz, dok se negativni efekti osjećaju i u voćarstvu zbog izraženog nedostatka vlage. Visoke temperature otežavaju i stočarsku proizvodnju, jer stoka teško podnosi ekstremne vrućine, što dovodi do toplotnih udara i smanjenja proizvodnje“, upozorio je Bićo.
Dodao je kako se ove godine mogu očekivati manji prinosi, kao i rast cijena poljoprivrednih dobara uslijed visokih troškova uzgoja. Podsjetio je da je proljetna sjetva obavljena u jeku rekordno visokih cijena goriva, gnojiva i ostalog repromaterijala.
„Klimatske promjene uzimaju svoj danak i taj problem postaje sve izraženiji“, zaključio je Bićo te uputio poziv stručnoj javnosti da se aktivnije uključi u traženje rješenja za prilagodbu poljoprivrede novim klimatskim okolnostima.
Val vrućina posljednjih dana dostiže svoj vrhunac, a temperature u Hercegovini prelaze prag od 40 Celzijevih stupnjeva.
Istina.media
