Trgovinski deficit Njemačke s Kinom u prvoj polovini 2026. godine narastao je na oko 55 milijardi eura. To predstavlja značajan porast u odnosu na 40 milijardi iz prethodne godine.
Ukoliko se ovaj tempo nastavi, deficit za cijelu 2026. godinu premašit će 100 milijardi eura, čime će dostići novi povijesni maksimum.
Trenutno stanje na tržištu jasno pokazuje ovaj trend kroz drastične promjene u izvozu i uvozu. Naime, njemački izvoz u Kinu zabilježio je pad od preko 12 posto, dok je istovremeno kineski uvoz u Njemačku skočio za skoro 9 posto. Kao rezultat toga, Kina je pala s drugog najvećeg njemačkog izvoznog tržišta u 2021. godini na tek deveto mjesto danas.
Ključni razlozi za zaokret na tržištu
Za ovakav rasplet događaja postoje dva velika razloga. Prvi se ogleda u oslabljenoj kineskoj ekonomiji kod kuće, gdje se zemlja suočava s krizom na tržištu nekretnina i financijski ograničenim lokalnim vlastima.
Drugi, još važniji razlog, je činjenica da Kina namjerno gradi vlastite lance snabdijevanja i snažno napreduje u lancu vrijednosti. Industrije poput mašinerije, električnih vozila i elektronike upravo su oni sektori kojima je Njemačka nekada dominirala, a koje Kina sada uspješno preuzima, prenosi Klix.
Ovaj problem ne pogađa samo Njemačku, jer cijela Europska unija gubi oko milijardu eura dnevno zbog kineskog trgovinskog suficita.
Državne subvencije i pritisak na njemačku industriju
Izvještaj OECD-a iz lipnja pokazao je da kineske kompanije primaju tri do osam puta više državnih subvencija u poređenju s kompanijama iz zemalja OECD-a. Ova snažna državna podrška objašnjava skoro 60 posto kineskog rasta udjela na globalnom tržištu.
U međuvremenu, industrijski giganti poput Volkswagena i drugih njemačkih kompanija primorani su ukidati radna mjesta. Oni su pritisnuti američkim carinama s jedne strane te snažnom i subvencioniranom kineskom konkurencijom s druge strane.
Sve ovo nedvosmisleno ukazuje na to da njemački industrijski model, koji je desetljećima bio glavni pokretač Europe, polako ostaje bez prostora za daljnji rast i funkcioniranje.
Istina.media
