Prema statistici Federalnog zavoda MIO/PIO, u srpnju je ukupno isplaćeno 471.478 mirovina, s prosječnim iznosom od 753 KM. Prosječnu isplatu od 740,91 KM dobilo je 423.309 umirovljenika. Za njih 3.277 isplaćen je prosječan iznos od 1847 KM. Za 38.790 umirovljenika prosječno je isplaćeno 849 KM, dok je za njih 6.113 prosječna isplata iznosila 394,72 KM.
Gledajući prema vrsti prava, prosječna starosna mirovina iznosila je 973 KM, i to za 231.860 umirovljenika. Prosječna isplata invalidske mirovine bila je 733 KM za 45.769 osoba, dok je obiteljska u prosjeku iznosila 741,91 KM, i to za 102.440 umirovljenika.
Podaci iz Federalnog zavoda MIO/PIO o rastu broja umirovljenika
Prema podacima koje smo dobili iz Federalnog zavoda MIO/PIO, u srpnju ih je u odnosu na prosinac 2025. godine bilo 6.346 više.
“Broj korisnika mirovina kontinuirano raste kao posljedica demografskih kretanja i ulaska novih korisnika u sustav. Godišnji rast broja umirovljenika u prosjeku je oko 2 %, a na mjesečnoj razini broj umirovljenika oscilira zbog različitih čimbenika, kao što su dostave potvrda o životu, školskih potvrda, prestanka uslijed smrti korisnika te prelaska u obiteljsku mirovinu”, kazali su za Fokus iz Federalnog zavoda MIO/PIO.
Federalni zavod MIO/PIO upitan je može li jamčiti da će se mirovine u idućim godinama isplaćivati isključivo iz redovitih prihoda od doprinosa ili će biti potrebna dodatna proračunska sredstva i zaduživanja Federacije BiH.
“Federalni zavod MIO/PIO i danas posluje na načelima financijske stabilnosti i odgovornog upravljanja sredstvima. Isplata mirovina dominantno se financira iz doprinosa aktivnih osiguranika, što predstavlja osnovno načelo međugeneracijske solidarnosti. Međutim, kao i svi mirovinski sustavi u Europi, sustav Federacije BiH ovisi o demografskim i ekonomskim kretanjima. Dugoročna održivost ovisi o rastu zaposlenosti, visini plaća, naplati doprinosa i demografskim trendovima. Bitno je napomenuti da je 2020. godine Federalni zavod MIO/PIO u potpunosti prešao na trezorsko poslovanje, čime je Vlada postala jamac isplate mirovina”, izjavili su iz Zavoda MIO/PIO za Fokus.
Što donosi Strategija Ministarstva rada i socijalne politike FBiH?
Iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH naveli su da demografski trendovi, starenje stanovništva, nizak natalitet, iseljavanje radno sposobnog stanovništva i kontinuirani rast broja korisnika mirovina zajedno stvaraju značajan pritisak na financiranje sustava.
“Istina je da pojedini rizici, poput negativnih demografskih trendova, još uvijek ne pokazuju svoj puni intenzitet. Međutim, upravo su oni dugoročno među najopasnijim izazovima za svaki mirovinski sustav jer njihove posljedice dolaze postupno i postaju vidljive tek nakon deset ili dvadeset godina. Upravo zbog toga, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike iniciralo je izradu Strategije demografskog oporavka Federacije Bosne i Hercegovine. Riječ je o prvom dokumentu koji ovom pitanju pristupa sustavno i koji povezuje demografsku politiku, tržište rada, socijalnu zaštitu, stambenu politiku i dugoročnu održivost mirovinskog sustava”, naveli su iz Ministarstva.
Sustavno povezivanje više mjera u FBiH
Međutim, dodaju, Strategija nije jedina aktivnost koja se provodi. U proteklom razdoblju značajno je proširen obuhvat dječjeg doplatka, povećan je broj djece koja ostvaruju pravo na podršku, uvedena je jednokratna novčana potpora za svako novorođeno dijete u Federaciji BiH, unaprijeđena je podrška obiteljima koje brinu o djeci s teškoćama u razvoju te je pokrenut niz mjera usmjerenih na jačanje obitelji kao temelja demografskog oporavka.
“Posebno je važno naglasiti da se pitanje demografije više ne može promatrati odvojeno od pitanja tržišta rada i mirovinskog sustava. Veći broj zaposlenih, podrška obiteljima s djecom, zadržavanje mladih u zemlji i stvaranje uvjeta za njihov ostanak predstavljaju ključne elemente dugoročne stabilnosti mirovinskog sustava. Nijedna pojedinačna mjera neće riješiti demografske izazove preko noći, ali prvi put imamo situaciju da Federacija BiH sustavno povezuje natalitetne mjere, socijalnu politiku, tržište rada i dugoročne razvojne politike”, zaključili su.
Istina.media
