Umjesto sučeljavanja razvojnih programa, reformi i gospodarskih rješenja, predizbornim prostorom u Bosni i Hercegovini ponovno dominiraju teme iz prošlosti.
Izborna utrka za Opće izbore 2026. godine još je jednom potvrdila obrazac u kojem se politički bodovi prikupljaju izazivanjem nacionalnih napetosti i manipulacijom povijesnim činjenicama. U takvom ozračju, projekt BIRN-a BiH „Mapiranje mržnje“ dolazi kao ključan alat za bilježenje nepravilnosti, s ciljem zaštite izbornog integriteta i prava birača na argumentiranu i civiliziranu javnu raspravu.
Što je to Mapiranje mržnje?
„Mapiranje mržnje“ predstavlja sveobuhvatnu bazu podataka posvećenu bilježenju diskriminatornog govora, negiranja genocida i drugih ratnih zločina koje dužnosnici ili javne osobe iznose u medijskom prostoru ili putem društvenih mreža. Projekt obuhvaća i evidenciju konkretnih incidenata kojima se izaziva mržnja ili veličaju pravomoćno osuđeni ratni zločinci.
Ravnatelj BIRN-a BiH Denis Džidić podsjetio je kako je ta organizacija i prijašnjih godina intenzivno izvješćivala o porastu govora mržnje uoči izbora te otkrivala brojne nepravilnosti i incidente na terenu.
„Smrt Ratka Mladića gotovo je u potpunosti preokupirala vrijeme pred početak izborne kampanje i još jednom pokazala koliko se politička borba u Bosni i Hercegovini oslanja na prošlost, umjesto na razgovor o budućnosti“, izjavio je Džidić, izrazivši bojazan da će i predstojeća kampanja biti podložna manipulacijama prošlošću i zapaljivoj retorici, protiv čega je nutno pružiti sustavan otpor.
Trajanje promatranja i posljedice po birače
Proces mapiranja provodit će se u razdoblju od 4. rujna do 4. listopada. Iako se službena predizborna kampanja zatvara 3. listopada u 7 sati ujutro, projekt „Mapiranje mržnje“ pratit će eventualna kršenja izborne šutnje i sporne poruke sve do nedjelje, 4. listopada, odnosno do završetka samog dana održavanja Općih izbora.
„To je posebno zabrinjavajuće jer biračima uskraćuje ono što bi izborna kampanja zapravo trebala ponuditi – mogućnost da usporede politike i odluče tko nudi uvjerljiviji plan za budućnost“, naglasio je Džidić.
Zakonske odredbe i rigoroze sankcije
Sukladno odredbama Izbornog zakona BiH, uporaba govora mržnje tijekom predizborne kampanje strogo je zabranjena svim kandidatima, pristalicama političkih stranaka, neovisnim kandidatima, predstavnicima nacionalnih manjina i koalicija, kao i osobama angažiranim u izbornoj administraciji.
Izmjene Izbornog zakona za objavu ili promicanje takvih sadržaja predviđaju novčane sankcije u rasponu od 3.000 do 30.000 KM.
Nadalje, sukladno dopunama Kaznenog zakona BiH koje je u srpnju 2021. nametnuo bivši visoki predstavnik, zabranjeno je javno negiranje genocida i ratnih zločina, kao i dodjeljivanje priznanja, spomenika ili bilo kakvih nagrada osobama osuđenim za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine. Za navedena kaznena djela propisana je zatvorska kazna u trajanju od šest mjeseci do pet godina.
Istina.media
