Foto: Joseph Russo/ Pexels
Novi oružani sukobi na Bliskom istoku i otežan promet kroz Hormuški tjesnac pogurali su cijenu sirove nafte iznad 90 dolara po barelu. Povratni udar na tržište Bosne i Hercegovine donosi pritisak na domaće crpke, gdje litra dizela već doseže 3,45 KM, dok politički zastoj i dalje blokira smanjenje trošarina.
Bosna i Hercegovina u novi val poskupljenja ulazi s neravnomjerno raspoređenim rezervama energenata. Prema navodima Damira Krese, predsjednika uprave društva Operator-Terminali FBiH, Federacija BiH raspolaže određenim zalihama dizela i benzina uspostavljenim nakon puštanja u rad terminala Blažuj u prosincu 2025. godine. Međutim, te su rezerve namijenjene isključivo za rad hitnih službi – policije, Civilne zaštite, vatrogasaca i zdravstvenog sustava u slučaju potpunog prekida opskrbe.
S druge strane, Republika Srpska nakon stečaja entitetskih Robnih rezervi službeno nema vlastitih zaliha nafte i naftnih derivata, iako su one zakonski predviđene.
Lančana reakcija i formiranje maloprodajnih cijena
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava kako se rast cijena na svjetskim burzama neizbježno prelijeva na domaće tržište, ali uz određenu vremensku zadršku:
„Gorivo koje se već nalazi u spremnicima i nabavljeno je po ranijoj cijeni ne može se odmah prodavati po novoj, višoj cijeni. Tek kada stigne gorivo nabavljeno po novim, višim cijenama, može se očekivati njihov odraz na maloprodajne cijene.”
Pavlović ističe da poskupljenje goriva pokreće spiralu troškova u prijevozu putnika i robe te u proizvodnim sektorima. Dodatni je problem što se cijene u maloprodaji rijetko i nerado vraćaju na prethodne razine kada dođe do stabilizacije na svjetskom tržištu, piše Oslobođenje.
Blokada ukidanja trošarina u Domu naroda
Iako je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH još 16. ožujka usvojio izmjene Zakona o trošarinama – kojima se Vijeću ministara omogućuje privremeno smanjenje ili ukidanje trošarina na naftne derivate – zakon je blokiran u Domu naroda.
Unatoč višekratnim apelima privrednika, razmatranje zakona onemogućeno je rušenjem kvoruma. Izaslanici SNSD-a napustili su sjednicu uoči rasprave o trošarinama 23. ožujka. Dan kasnije, nisu se pojavili na sjednici, uključujući i izaslanike HDZ-a BiH. Krajem travnja izaslanici SNSD-a ponovno su najavili nedolazak, a blokada se nastavila i u idućim mjesecima.
Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata pri Gospodarskoj komori FBiH, naglašava da su sve susjedne zemlje proaktivno intervenirale u vlastiti porezni sustav.
„Mi naftaši ne odlučujemo o smanjenju poreza i trošarina. Dovoljno je pogledati recept iz Hrvatske, koja je smanjila trošarine do razine koju plaćaju Europskoj uniji. Zbog teškog i kompliciranog sustava odlučivanja te različitih interesa entiteta, kod nas se događaji samo nijemo promatraju.”
Bošković dodaje kako razlika u prikupljenom PDV-u po litri goriva danas iznosi 17 feninga više u odnosu na razdoblje kada je usvajan proračun, što ostavlja čist prostor za državnu intervenciju.
Ograničenje marži i posljedice nakon izbora
Odlukama entitetskih vlada o kontroli cijena, maksimalna veleprodajna marža ograničena je na 0,06 KM, a maloprodajna na 0,25 KM po litri. Vlada RS tu je odluku precizirala 12. ožujka 2026. godine, dok je Vlada FBiH svoju novu odluku donijela 15. lipnja, a stupila je na snagu 20. lipnja. Bošković napominje da zbog tržišne konkurencije distributeri u praksi rijetko dosežu i taj maksimalni iznos od 25 feninga.
Analitičari zaključuju da će građani podnijeti dvostruki teret – kroz izravno poskupljenje goriva i kroz prekomjerno trošenje proračunskog novca u predizbornoj kampanji.
„Enormno trošenje sredstava iz proračuna koštat će nas troškova koji se neće moći podmiriti iz redovitih prihoda. Na kraju će najviše stradati socijalne kategorije, poljoprivrednici i umirovljenici”, zaključuje Pavlović.ajviše stradati socijalne kategorije, poljoprivrednici i umirovljenici”, zaključuje Pavlović.
Istina.media
