Dijete otvori TikTok, pogleda jedan video, zatim drugi, treći…, i sat vremena prođe gotovo neprimjetno. Može objaviti vlastitu snimku, poslati poruku ili razgovarati s osobom koju nikada nije upoznalo.
Roditeljima se obično kaže: kontrolirajte što vam dijete radi na internetu. To svakako trebaju činiti. Ali mogu li roditelji sami zaštititi dijete od svega što se događa na društvenim mrežama?
Za Istina.media: Josip Aničić, pravni ekspert i bivši tužitelj
Europska unija posljednjih godina sve više odgovornosti stavlja i na same društvene mreže. Više nije važno samo hoće li ukloniti nezakonitu snimku. Važno je i tko može vidjeti ono što dijete objavi, koje mu sadržaje algoritam preporučuje i što platforma radi s njegovim osobnim podacima.
Što kaže zakon u BiH?
Novi Zakon o zaštiti osobnih podataka BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 12/25) posebno uređuje suglasnost djece pri korištenju digitalnih usluga. Ako se obrada osobnih podataka temelji na suglasnosti, dijete je prema članku 10. može samostalno dati s navršenih 16 godina. Za mlađe dijete suglasnost mora dati ili odobriti roditelj, usvojitelj, skrbnik ili drugi zastupnik.
To ne znači da je djeci mlađoj od 16 godina zakonom zabranjen TikTok. Zakon govori o dobi u kojoj dijete može samostalno pristati na određenu obradu svojih osobnih podataka. Ali jedno je jasno – zakon dijete ne tretira kao odraslog korisnika.
Dok dijete gleda, aplikacija uči što ga zanima
Dijete na TikToku ne mora ništa objaviti da bi ostavljalo podatke o sebi. Dovoljno je koristiti aplikaciju.
Što gleda? Na čemu se zadržava? Na što reagira? Takvi podaci pomažu platformi odlučiti što će mu sljedeće prikazati.
Da ni podaci odraslih korisnika nisu bez ograničenja na raspolaganju društvenim mrežama pokazuje presuda Suda Europske unije Schrems protiv Meta Platforms Ireland (C-446/21). Sud je postavio granice korištenju velike količine prikupljenih osobnih podataka za ciljano oglašavanje. Predmet se odnosio na Facebook i odraslu osobu. Ali ako pravo postavlja granice kada je riječ o odraslom korisniku, zaštita je još važnija kada je s druge strane dijete.
Može li i sama aplikacija biti problem?
Upravo je to pitanje Europska komisija otvorila u slučaju TikToka.
U veljači 2026. Komisija je preliminarno utvrdila da TikTok svojim dizajnom krši Akt o digitalnim uslugama (DSA). Pod povećalom su se našli beskonačno pomicanje sadržaja, automatska reprodukcija, obavijesti i personalizirane preporuke. Promatralo se čak i koliko vremena maloljetnici provode na TikToku tijekom noći i koliko često ponovno otvaraju aplikaciju.
Postupak još nije završen, pa se ne radi o konačnoj odluci. Ali pitanje koje je otvoreno vrlo je jednostavno: je li aplikacija napravljena tako da korisnika, uključujući dijete, što dulje zadrži pred ekranom?
TikTok je već kažnjen zbog podataka djece
Ovo nije samo rasprava o tome što bi trebalo napraviti u budućnosti. Irsko tijelo za zaštitu podataka 2023. godine izreklo je TikToku kazne u ukupnom iznosu od 345 milijuna eura zbog povreda povezanih s obradom osobnih podataka djece. Među problemima su bile i tadašnje postavke računa maloljetnika. Tu se najbolje vidi zašto djeca trebaju posebnu zaštitu. Nije isto je li račun djeteta od početka postavljen tako da čuva njegovu privatnost ili se očekuje da dijete samo pronađe sigurnosne postavke i shvati što one znače. Sigurnija postavka za dijete trebala bi biti početna, a ne ona koju ono tek mora pronaći.
A što kada netko zloupotrijebi dijete?
O tome je Europski sud za ljudska prava govorio mnogo prije TikToka. U predmetu K.U. protiv Finske iz 2008. godine nepoznata osoba objavila je na internetu oglas seksualne prirode u ime 12-godišnjeg dječaka. Zbog tadašnjeg zakona nije bilo moguće dobiti podatke potrebne za otkrivanje osobe koja je oglas postavila. Europski sud utvrdio je povredu prava na privatni život. Poruka presude bila je važna: država mora imati način da učinkovito zaštiti dijete kada su njegova prava ozbiljno ugrožena.
U predmetu Söderman protiv Švedske iz 2013. godine radilo se o pokušaju potajnog snimanja 14-godišnje djevojčice. I tu je Sud naglasio važnost učinkovitog pravnog okvira za zaštitu privatnosti djeteta.
Danas je zloupotreba još jednostavnija. Netko može preuzeti fotografiju djeteta, napraviti lažni profil ili je digitalno izmijeniti. Dijete može primati prijetnje ili seksualno neprimjerene poruke, a jedna snimka može se u nekoliko sati proširiti među velikim brojem ljudi.
Tada više ne govorimo samo o „problemu na TikToku“. Ovisno o tome što se dogodilo, može biti riječ o povredi privatnosti i zaštite osobnih podataka, pravu na naknadu štete, ali i kaznenoj odgovornosti.
Roditelj ne može sve
Roditelj treba znati što njegovo dijete radi na internetu i razgovarati s njim o tome. Ali roditelj ne određuje kako radi algoritam. Ne odlučuje kome će TikTok preporučiti snimku njegova djeteta. I ne može sam otkriti tko se krije iza anonimnog profila koji dijete uznemirava.
Zato odgovornost ne može biti samo njegova. Bosna i Hercegovina novim Zakonom o zaštiti osobnih podataka napravila je važan korak. Europska unija, međutim, kroz DSA ide dalje i uređuje i obveze samih platformi prema maloljetnicima. A dijete u BiH ne koristi neki drugi internet. Koristi iste društvene mreže i susreće se sa sličnim rizicima kao dijete u bilo kojoj državi Europske unije. Zato pitanje nije samo treba li djetetu zabraniti TikTok. Roditelj treba štititi svoje dijete. Ali platforma mora voditi računa o tome da je korisnik dijete, a država mora osigurati pravila koja će takvu odgovornost moći stvarno zahtijevati.
