Kontakt-točke za sigurnost novinara u Federaciji BiH ne funkcioniraju jednako, i dok u Županiji Zapadnohercegovačkoj od njihovog uvođenja nije zaprimljena nijedna prijava, u Hercegovačko-neretvanskoj županiji novinari i medijske kuće više su puta tražili njihovu pomoć zbog prijetnji i drugih incidenata, a jedan od tih slučajeva okončan je pravosnažnom osuđujućom presudom.
Različita iskustva
Mreža kontakt-točaka uspostavljena je kako bi se novinarima koji se suoče s prijetnjama, napadima ili drugim oblicima pritiska omogućila bržu komunikaciju s policijom i tužiteljstvom. Kontakt-točke imenovane su u tužiteljstvima i policijskim institucijama na različitim razinama u Bosni i Hercegovini, a njihovi podaci javno su dostupni.
U praksi, međutim, iskustva nisu jednaka.
Za kontakt-točku u Tužiteljstvu HNŽ imenovan je Jurica Knezović. Za Istina.media kaže da je od dana imenovanja zaprimio jedan predmet s poznatim počiniteljem, u kojem je žrtva bio novinar.
Riječ je o slučaju u kojem je, zbog kaznenog djela ugrožavanje sigurnosti, 25. lipnja 2024. godine podignuta optužnica protiv H. Š., a oštećeni je bio novinar Senad Hadžifejzović. Presuda je donesena 13. rujna 2024. godine, kada je H. Š. izrečena uvjetna osuda kojom je utvrđena kazna zatvora u trajanju od jednog mjeseca. Kazna se neće izvršiti ukoliko u roku od jedne godine od pravomoćnosti presude ne učini novo kazneno djelo.
Knezović navodi da se radilo o verbalnoj prijetnji.
Osim ovog predmeta, Knezović kaže da je imao šest poziva novinara i novinarskih kuća s upitima o postupanju u slučajevima koji bi mogli biti predmet kaznenog ili prekršajnog postupka.
„Drugi slučajevi u kojima sam davao savjete odnosili su se na verbalne prijetnje, na oštećenje imovine, kao i na prijetnje putem društvenih mreža. Najčešće se radilo o komentarima s uvredljivim sadržajem“, dodaje Knezović.
U 2026. godini zaprimio je i prijavu jednog kolumniste zbog kaznenog djela ugrožavanja sigurnosti i psihičkog nasilja, kao posljedice komentara na internet portalu, u kojem se spominjalo njegovo ime. Međutim, kako navodi Knezović, do provjere navoda taj slučaj nije zaveden kao predmet u kojem je žrtva novinar.
U Tužiteljstvu HNŽ trenutno su aktivna još dva kaznena predmeta u kojima je novinar oštećeni. Riječ je o predmetima zbog kaznenog djela oštećenje tuđe stvari, u kojima su počinitelji nepoznati.
“Kako je moj broj, kao i broj tužiteljstva objavljen na stranicama VSTV-a, oštećeni novinari se javljaju najčešće s upitima kako postupiti kada zaprime prijetnje, iste upućujem uvijek da prijetnje ili neka oštećenja npr. na autu, prijave policiji kako bi ista zaprimila prijavu i po njoj postupala. U slučaju da taj predmet završi u Tužiteljstvu, tj da bude eventualna kaznena odgovornost, onda je dužnost da kontakt točka zna broj predmeta, tko je zadužen sa istim i prati taj predmet do konačne tužiteljske odluke, odnosno u slučajevima podizanja optužnica, do konačne sudačke odluke”, pojašnjava Knezović.
Prema njegovim riječima, sustav kontakt točaka u tužiteljstvima i policijskim upravama je relativno nov i iz seminara za obuku, u kojima je sudjelovao, shvatio je da su samo oni novinari koji su bili dio tih seminara bili svjesni da postoje kontakt točke te koja je njihova uloga.
“Mislim da je prijeko potrebno veći angažman unutar novinarskih organizacija da se „raširi“ vijest o kontakt točkama, a posebice o tome što je njihova obaveza jer sam bio svjedok raznoraznih pitanja i nerazumijevanja novinara o tome što je kaznena odgovornost, što je prekršajna odgovornost i koja prava ali obaveze imaju novinari kao žrtve”, navodi dalje.
Da kontakt-točka može imati konkretnu ulogu u praksi potvrđuje i Nikola Bačić s portala Hercegovina.info. On se prisjeća slučaja iz 2025. godine kada su kontaktirali Knezovića.
„Odmah se javio na poziv te nam pružio potrebnu pomoć i informacije, tako da je u tom slučaju mehanizam kontakt-točke zaista funkcionirao u praksi“, kaže Bačić.
U međuvremenu je, tvrdi, i MUP HNŽ imenovao svoju kontakt-točku za novinare, ali do sada nisu imali konkretan slučaj u kojem bi trebali njegovu pomoć. Međutim, s obzirom da se odazvao panel-diskusiji u Mostaru i sudjelovao u razgovoru o toj problematici, Bačić ocjenjuje da je to dobar znak.
“Na temelju našeg iskustva s Tužiteljstvom HNŽ možemo reći da kontakt-točka može biti vrlo korisna kada novinar zna kome se izravno obratiti i kada s druge strane postoji brza reakcija. Za širu ocjenu funkcioniranja cijelog sustava ipak bi trebalo imati više konkretnih slučajeva i iskustava iz različitih institucija”, zaključuje Bačić.
Institucionalni pomak
U susjednoj Županiji Zapadnohercegovačkoj situacija je potpuno drugačija. Od imenovanja 2023. godine nije zaprimljen nijedan upit, poziv ili prijava novinara zbog prijetnji, napada ili drugih oblika pritiska povezanih s njihovim profesionalnim radom.
Kontakt točka u Tužiteljstvu ZHŽ je tužitelj Mladen Hrstić.
“Općenito smatram da ovaj uspostavljeni mehanizam predstavlja značajan institucionalni pomak unaprijed te da se na ovaj način iskazala jasna volja sustavnog rješavanja napada na medijske radnike jer se kroz isti u značajnoj mjeri skraćuje vrijeme reakcije policije i tužiteljstva. Kroz posebnu funkcionalnost u tužiteljskom sustavu za automatsko upravljanje predmetima TCMS je omogućeno jasnije evidentiranje i praćenje rada na ovakvim predmetima te se označavaju kao prioritetni predmeti, dok je istovremeno poboljšana komunikacija sa novinarima i novinarskim udrugama”, kaže Hrstić za Istina.media.
On navodi da održava komunikaciju s drugim kontakt-tačkama u BiH, kako kroz telefonsku komunikaciju tako i sudjelovanjem na edukacijama.
Na upit o radu kontakt-točke u HBŽ nije stigao odgovor.
Z.Đelilović/Istina.media
