Velika obećanja i visoka očekivanja pratili su preuzimanje dužnosti Vlade Federacije Bosne i Hercegovine na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem u travnju 2023. godine. Ipak, pred kraj njezina mandata, postignuti rezultati u javnosti se ocjenjuju skromnima, dok je niz ključnih reformi ostao tek započet ili uopće nije pokrenut.
Sustavno smanjenje opterećenja rada i donošenje seta fiskalnih zakona isticani su kao apsolutni prioritet novog saziva. Iako su pojedini propisi usvojeni, najavljeno znatnije smanjenje zbirne stope doprinosa nije ostvareno do kraja 2025. godine.
„Pitanje dodatnog smanjivanja zbirne stope doprinosa jasno smo iskomunicirali — očekujemo rezultate fiskalizacije i tek tada možemo ići u tom smjeru. Nismo odustali od toga, ali moramo vidjeti rezultate jer se ne smijemo neodgovorno odnositi prema Fondu MIO“, izjavio je svojedobno premijer Nikšić.
Poteškoće su izražene i u elektroenergetskom sektoru, gdje su zaustavljene strateške investicije poput Bloka 7 Termoelektrane Tuzla i izgradnje hidroelektrane Vranduk, unatoč najavama o njihovu pokretanju, piše Oslobođenje.
Zastoj u infrastrukturi, obrazovanju i zdravstvenom sustavu
Dalio Sijah s portala Istinomjer upozorio je na širi niz neispunjenih ciljeva koji su pratili rad aktualne Vlade:
„Možemo izdvojiti izgradnju cestovne infrastrukture gdje je bilo određenih pomaka na Koridoru Vc, no to nije teklo dinamikom koja je najavljivana. Također, ostalo je neispunjeno i obećanje o ukidanju fenomena ‘dvije škole pod jednim krovom’, koji je postao simbol institucionalnih podjela u obrazovanju“, ističe Sijah.
Sijah dodaje kako u zdravstvenom sektoru nije došlo do razvoja modela dopunskog osiguranja niti je ostvareno načelo da „novac prati pacijenta”, što je trebalo omogući liječenje izvan matičnog kantona bez dodatnih troškova. Izostali su i usvajanje strategije za mlade te uvođenje zajamčene naknade za majke s troje i više djece.
Dodatno, nakon usvajanja Zakona o Južnoj interkonekciji, potpisivanje sporazuma s američkom tvrtkom AAFS Infrastructure & Energy o izgradnji plinovoda prema Hrvatskoj ponovno je zaustavljeno zbog neriješenog pitanja državne imovine. Slično tomu, uvođenje izvanredne uprave u Novoj željezari Zenica nije spriječilo otvaranje stečaja i odlazak radnika na zavod za zapošljavanje.
Oprečna mišljenja izazvala je i zabrana rada nedjeljom u trgovinama. Dok se Vlada poziva na podatke o zaposlenosti, dio ekonomista i trgovaca upozorava na pad prometa u trgovačkim centrima i izostanak inspekcijskog nadzora u pojedinim gradovima.
Kritike stručnjaka: Propuštene prilike i izostanak ključnih zahvata
Ekonomski stručnjak Igor Gavran ocjenjuje kako je cijeli mandat bio razdoblje propuštenih prilika bez realizacije strateških reformi:
„Niti su realizirana reformska obećanja poput fiskalne reforme i odgovornog upravljanja javnim financijama, niti se adekvatno reagiralo na izvanredne događaje. Za mene će ova Vlada ostati simbolički zapamćena po slici pruge u Jablanici koja visi u zraku, gdje je bez razumnog objašnjenja dopušteno obustavljanje strateškog prometnog pravca“, naglašava Gavran.
Gavran dodaje kako je upravljanje javnim poduzećima bilo iznimno loše, uz pad poslovanja Elektroprivrede BiH, probleme u rudnicima te rast troškova na tunelu Hranjen, uz izostanak mjera za ublažavanje inflacije.
Politički analitičar Adnan Huskić ističe da je ključni propust izostanak sveobuhvatne porezne reforme koja je trebala pratiti povećanje minimalne plaće:
„Propuštena je prilika za ukidanje parafiskalnih nameta i opterećenja na rad. Povećanje minimalne plaće moralo je pratiti smanjenje davanja koja se nameću realnom sektoru, no ključni je problem što vlade obično nisu spremne smanjivati svoju prihodovnu stranu“, zaključuje Huskić.
Istina.media
