Senatorica pod zapadnim sankcijama i bivši časnik vojne obavještajne službe GRU bit će među ruskim promatračima na Općim izborima u Bosni i Hercegovini, raspisanima za 4. listopada.
Riječ je o Eleni Afanasjevoj, senatorici iz Orenburške oblasti koju su Europska unija (EU), Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija sankcionirale nakon što je podržala rusko priznanje separatističkih teritorija u Ukrajini.
Na izbore u BiH dolazi i Aleksej Kondratjev koji se dovodi u vezu i s Redutom, ruskom privatnom vojnom organizacijom blisko povezanom s GRU-om, koja je obuhvaćala najmanje 20 različitih oružanih formacija.
Oboje se nalaze među pet osoba koje je za praćenje izbora predložilo Vijeće Federacije Ruske Federacije, gornji dom ruskog parlamenta pod predsjedanjem Valentine Matvijenko, dugogodišnje saveznice predsjednika Rusije Vladimira Putina, koja se od 2022. godine nalazi pod zapadnim sankcijama, piše Radio Slobodna Evropa.
Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH odobrilo je ukupno 20 ruskih promatrača za izbore zakazane za listopad, od kojih je 15 akreditirano na zahtjev Veleposlanstva Rusije u BiH.
Dodatnih pet promatrača kandidiralo je Vijeće Federacije Rusije, a osim Afanasjeve i Kondratjeva, među njima su Vasilij Popov, Ana Kočerova i Vladimir Morozov.
Sudjelovanje predstavnika ruskog političkog i sigurnosnog aparata u promatranju izbora u BiH dolazi u trenutku kada američke i europske institucije upozoravaju na rusko djelovanje na Zapadnom Balkanu.
O ruskom utjecaju u regiji nedavno se raspravljalo i tijekom saslušanja u američkom Kongresu, dok je OESS najavio da će tijekom praćenja izbora u BiH pozornost posvetiti i mogućem stranom miješanju te dezinformacijama.
Bivši član SIP-a i član organizacije “Pod lupom” koja prati izbore u BiH, Vehid Šehić, kaže da je zahtjev Rusije za slanje promatrača na izbore u BiH dio uobičajenih procedura, ali da je sastav ovogodišnjeg ruskog izaslanstva neobičan.
“Ne možemo, naravno, ništa tvrditi bez ikakve rezerve, ali činjenica je da je izbor neobičan”, rekao je Šehić.
Senatorica pod sankcijama
Elena Vladimirovna Afanasjeva nalazi se pod sankcijama EU-a od ožujka 2022. godine.
Sankcionirana je nakon što je kao članica Vijeća Federacije glasala za ratifikaciju sporazuma Rusije sa samoproglašenom Donjeckom i Luganskom Narodnom Republikom, uz obrazloženje EU-a da je riječ o odlukama koje narušavaju teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine.
Iz istog su joj razloga sankcije uvedene i u Velikoj Britaniji, dok ju je američko Ministarstvo financija u rujnu 2022. uvrstilo na svoj popis sankcioniranih osoba.
Afanasjeva je posljednjih godina bila uključena i u kontakte Rusije s dužnosnicima Srbije i bh. entiteta Republika Srpska (RS).
Nekoliko mjeseci prije izbora u BiH sudjelovala je i na okruglom stolu u Moskvi sa zastupnicima Narodne skupštine RS-a iz redova vlasti i oporbe. Prema ruskom izvješću sa sastanka, razgovaralo se o ratu u BiH, “zločinima protiv Srba” te rezultatima i posljedicama Daytonskog sporazuma.
Skup u Moskvi jedan je od primjera koji potvrđuju bliske političke odnose dužnosnika entiteta RS s Moskvom, koji su nastavljeni i tijekom ruske invazije na Ukrajinu.
Iako se formalno BiH pridružila većini sankcija koje je EU uveo Rusiji, one nikada nisu zaživjele zbog protivljenja političara iz RS-a u državnim institucijama vlasti.
Bivši član GRU-a povezan s Redutom
Među promatračima na izborima u listopadu trebao bi biti i Aleksej Kondratjev, ruski senator koji trenutačno predstavlja Tambovsku oblast te je član Odbora Vijeća Federacije za međunarodne poslove.
Prema dostupnoj biografiji, Kondratjev je od 1998. do 2010. služio u postrojbama posebne namjene GRU-a, ruske vojne obavještajne službe.
Bio je zamjenik zapovjednika 16. samostalne brigade posebne namjene GRU-a i dosegao čin pukovnika, a sudjelovao je u ratovima u Čečeniji i ruskoj mirovnoj operaciji na Kosovu.
Nakon što je u veljači 2022. Rusija započela invaziju na Ukrajinu, obnovio je vojnu karijeru i preuzeo zapovjedništvo nad kozačkom dragovoljačkom brigadom Don.
Ta je brigada 2023. postala dio tzv. Dragovoljačkog korpusa ruskog Ministarstva obrane, zajedno s drugim postrojbama koje su prethodno djelovale kroz mrežu Redut.
Istraživanja objavljena u listopadu 2023. godine utvrdila su da je GRU imao ključnu ulogu u stvaranju i funkcioniranju Reduta, mreže koja je obuhvaćala najmanje 20 različitih oružanih formacija i služila za regrutiranje ljudi za rat u Ukrajini.
Prema tim nalazima, među ljudima koji su upravljali sustavom Redut bio je i Kondratjev, uz zamjenika šefa GRU-a Vladimira Aleksejeva i pukovnika Glavnog stožera Sergeja Drozdova.
Kondratjev je u veljači 2023. nazočio i kongresu Saveza dragovoljaca Donbasa u okupiranom Mariupolju u Ukrajini, gdje je najavljeno osnivanje Dragovoljačkog korpusa. Na fotografijama s tog događaja identificiran je zajedno s Vladimirom Aleksejevim, zamjenikom šefa GRU-a.
Tko su ostali promatrači iz Rusije?
Uz Afanasjevu i Kondratjeva, među kandidatima koje je predložilo Vijeće Federacije jest i senatorica iz Belgorodske oblasti Anna Kočerova.
Prije ulaska u Vijeće Federacije vodila je područnu podružnicu državnog fonda “Zaštitnici Domovine”, koji pomaže ruskim vojnicima i njihovim obiteljima.
U Vijeće Federacije ušla je prošle godine, nakon što je izabrana u Belgorodsku oblasnu dumu na listi Ujedinjene Rusije, stranke ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Kada je riječ o Vasiliju Popovu i Vladimiru Morozovu, koji se također nalaze na listi Vijeća Federacije Rusije i kojima je SIP BiH odobrio praćenje izbora, njihove dosadašnje dužnosti nisu javno potvrđene.
Više od 700 promatrača na izborima u BiH
Izbore u BiH trebalo bi pratiti oko 730 promatrača kojima Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH odobrava akreditacije, a među njima su i promatrači OESS/ODIHR-a te Parlamentarne skupštine OESS-a.
Upitan za komentar o ruskim promatračima i politički povezanim promatračkim misijama, predstavnik Parlamentarne skupštine OESS-a nije želio ulaziti u ocjenu pojedinačnih slučajeva, navodeći da svaka misija ima svoje značajke i da Parlamentarna skupština OESS-a nema jedinstven stav o svim takvim inicijativama.
Istodobno je naglasio da OESS u svim država primjenjuje istu metodologiju temeljenu na standardima koje su usuglasile države članice organizacije te da su dosljednost, transparentnost i nepristranost ključni elementi vjerodostojnog međunarodnog promatranja izbora.
“Važno je neovisno i pažljivo analizirati metodologiju koju koriste promatračke misije te na temelju toga procijeniti njihovu legitimnost.”
Upiti o ulozi ruskih promatrača u BiH poslani su i Europskoj uniji te State Departmentu, no odgovori nisu pristigli.
OESS nije pozvan promatrati ovogodišnje parlamentarne izbore u Rusiji, što je ta organizacija ocijenila kao dio šireg obrasca zanemarivanja transparentnosti, demokratske odgovornosti i vladavine prava.
Promatrači iz BiH i Srbije na ruskim izborima
Dok će ruski promatrači pratiti Opće izbore u Bosni i Hercegovini, na ovogodišnjim izborima za Državnu dumu Ruske Federacije bio je velik broj međunarodnih promatrača, a među njima i predstavnici BiH i Srbije.
Ruski medij iz Tomske oblasti objavio je da je osam stranih stručnjaka iz BiH, Kambodže, Kenije, Srbije i Uzbekistana pratilo izbore za Državnu dumu i regionalni parlament u Tomskoj oblasti.
Jedan od promatrača iz BiH bio je Danijel Simić, novinar Radio-televizije Republike Srpske (RTRS). Simić je na društvenoj mreži X objavio komentar nakon završetka glasovanja u Tomskoj regiji, u kojem je ruske izbore opisao pozitivno i Rusiju nazvao “svjetionikom razuma”.
Miljan Damnjanović, član Srpske seljačke stranke, bio je međunarodni promatrač na ruskim izborima u rujnu 2026. godine, a prema dostupnim snimkama pratio je izbore na okupiranim područjima Ukrajine.
Damnjanović se predstavlja kao međunarodni promatrač u Mariupolju i govori da će pratiti protječu li izbori “u najboljem redu”.
Vehid Šehić, predstavnik organizacije “Pod lupom” koja nadgleda izbore u BiH, kaže da ga ne iznenađuje odlazak promatrača iz Srbije i BiH na okupirane ukrajinske teritorije.
“Ako su dragovoljci išli u rat — a imamo izvješća da jesu i da su bili pod zapovjedništvom ruske vojske — onda mogu otići i promatrači. Nažalost, živimo ‘novo normalno’.”
Ove godine među srpskim sudionicima ruske promatračke misije bio je i Aleksandar Vulin, nekadašnji šef Sigurnosno-informativne agencije (BIA), pod sankcijama SAD-a upravo zbog povezanosti s Moskvom.
Među srpskim promatračima ruskih izbora bili su predstavnici Srpske napredne stranke predsjednika Aleksandra Vučića, Pokreta socijalista Aleksandra Vulina, Srpske narodne partije, pokreta Mi glas iz naroda te udruge Srpsko-ruski front.
Osim njih, nekoliko dana nakon ruskih parlamentarnih izbora, zamjenik predsjednika Republičkog izbornog povjerenstva Srbije Marko Janković, kojeg je ruska agencija TASS predstavila i kao međunarodnog promatrača izbora, sudjelovao je u Moskvi na forumu koji je organizirala ruska organizacija ANO Dialog Regions.
Tu su organizaciju SAD sankcionirale zbog povezanosti s ruskim operacijama utjecaja i dezinformiranja, dok je EU 2026. godine sankcionirala njezina direktora Vladimira Tabaka.
Srbija bi krajem listopada trebala održati izvanredne parlamentarne izbore, a informacije o međunarodnim promatračkim misijama još nisu objavljene.
U prethodnim izbornim ciklusima među promatračima su bili i ruski dužnosnici koji su glasovanje ocjenjivali pozitivno, dok su međunarodne misije predvođene OESS/ODIHR-om u svojim izvješćima ukazivale na probleme tijekom izbornog procesa.
