Izravna strana ulaganja u Bosni i Hercegovini već treću godinu zaredom bilježe kontinuirani pad. Naša zemlja postaje sve manje privlačna destinacija za strane ulagače, a kao glavni uzrok navodi se smanjena industrijska aktivnost u Europi, koja predstavlja najvećeg investitora u gospodarstvo BiH.
Dodatne prepreke privlačenju stranog kapitala stvaraju politička nestabilnost, kronični nedostatak radne snage te masovni odlazak mladih. Zbog svega toga, prognoze za naredno razdoblje iznimno su pesimistične.
Nakon razmjerno stabilne 2023. godine, izravna strana ulaganja našla su se u slobodnom padu, a poboljšanje se ne očekuje ni u narednoj godini.
Najviše investicija dolazi iz Njemačke
U 2023. godini strana su ulaganja iznosila dvije milijarde KM, 2024. godine pala su na 1,76 milijardi KM, dok su protekle godine potonula na 1,41 milijardu KM. Najveći priljev kapitala zabilježen je iz Njemačke, a slijede je Srbija i Austrija. Na te se tri države odnosi gotovo 60 posto svih ostvarenih investicija. Promatrano po sektorima, najviše je ulaganja realizirano u području financijskih usluga te u trgovini na veliko i malo, navodi BHRT.
Unatoč brojnim komparativnim prednostima — poput povoljnoga zemljopisnog položaja, kvalitetne radne snage i povoljne porezne politike — strani investitori i dalje zaobilaze BiH. Glavni razlog leži u potezima domaćih političara koji su zemlju doveli na sivu listu Moneyvala, nisu ispunili uvjete nužne za povlačenje sredstava iz Plana rasta te opstruiraju imenovanje glavnog pregovarača s Europskom unijom.
Lokacija izvrsna, ali političari stvaraju prepreke
„Mi imamo izuzetno dobru lokaciju, no problem je što nema ni minimuma suglasnosti među vladajućim političkim strankama. Kada se političari ne bi bavili međusobnim borbama za pozicije, fotelje i privilegije, nego stvaranjem povoljnijih uvjeta za nove investitore, situacija bi bila znatno drugačija”, kazao je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Poseban problem koji dodatno odvraća strane ulagače jest potpuna nepredvidivost troškova poslovanja, što je izravna posljedica odluka entitetskih vlada.
„Imali smo situaciju u kojoj su vlade, posebice u Federaciji BiH, postupale potpuno neurotično kada je riječ o definiranju troškova poslovanja, minimalne plaće i pripadajućih doprinosa. Poslodavci doslovno do uoči Nove godine nisu znali na koji će način u narednoj godini obračunavati plaće, koliki će biti minimalac i koliko će iznositi doprinosi”, rekao je ekonomski analitičar Igor Gavran.
Zbog negativnog prirodnog priraštaja i nezaustavljivog odlaska mladih, Bosna i Hercegovina ubrzano postaje sve starije društvo. Takav demografski trend neminovno vodi prema rastu izdvajanja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, što predstavlja još jedan negativan signal potencijalnim ulagačima.
„Sve dok imamo ovako negativne demografske pokazatelje, jednostavno nije realno očekivati pomak. Imajući u vidu da se na strateškom planu po tom pitanju ništa ne poduzima, u narednim godinama i desetljećima uopće ne vidim prostor da naš ambijent učinimo privlačnijim za domaće i strane investitore”, istaknuo je demograf Aleksandar Čavić.
Domaće tvrtke preuzimaju ključnu ulogu
Uslijed izostanka stranog kapitala, posljednjih godina sve važniju ulogu preuzimaju domaći poduzetnici. Njihova vlastita ulaganja i reinvestiranje u razvoj poslovanja postaju temeljni oslonac budućega gospodarskog rasta.
„U kontaktima s potencijalnim stranim ulagačima uvijek naglašavamo kako je najbolji put povezivanje s nekom dobro etabliranom domaćom tvrtkom koja već uspješno posluje u globalnim lancima opskrbe. Kroz zajedničke projekte i stvaranje novih tvrtki s domaćim partnerima, strani investitori mogu lakše prebroditi negativnu percepciju Bosne i Hercegovine kao zemlje u kojoj stalno vlada politička kriza”, rekao je predsjednik Gospodarske komore FBiH Mirsad Jašarspahić.
Ukupna izravna strana ulaganja u Bosni i Hercegovini, zaključno s 2025. godinom, dosegnula su 22,16 milijardi KM. Apsolutni rekord i dalje drži sada već daleka 2007. godina, kada su strana ulaganja — primarno zahvaljujući privatizaciji velikih državnih poduzeća — iznosila čak 2,6 milijardi KM.
