Banjolučka aktivistica Melani Isović u samom je jeku predizborne kampanje za Opće izbore na svoj privatni telefonski broj dobila dvije SMS poruke. U njima se građani pozivaju da daju glas kandidatima stranke Ujedinjena Srpska — Nenadu Stevandiću i Valentini Kecman.
Kako objašnjava Isović, poruka ju je iznervirala pa se zapitala otkuda stranci Ujedinjena Srpska njezin broj i tko je odlučio da ga je ispravno koristiti za slanje političkih poruka.
“Kandidatkinju sam potražila na Googleu i vidjela da je u pitanju v. d. ravnateljica Zračne luke Republike Srpske. Zašto to govorim? Da biste znali da po imenu i prezimenu uopće nisam znala tko je ta osoba na prvu, a kamo li da sam s njom imala bilo kakav kontakt ili da sam joj mogla dati svoj broj telefona”, pojasnila je Isović.
Isović tvrdi da s navedenom kandidatkinjom nikada ranije nije imala ni poslovni kontakt. Nekoliko sati nakon prve, stigla je i druga poruka kojom se poziva na glasanje za Nenada Stevandića. Dodaje kako nikada ranije nije primala takve poruke te da su joj se, nakon što je iskustvo podijelila na društvenim mrežama, javili brojni građani sa sličnim pričama.
“Neki su dobivali SMS poruke, neki telefonske pozive, a neki i jedno i drugo. Javila mi se i jedna susjeda koja je u ovom razdoblju primila pozive i poruke od čak pet različitih kandidata”, ispričala je Isović, dodavši da je kontaktirala stranku Ujedinjena Srpska te slučaj prijavila Agenciji za zaštitu osobnih podataka i Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine (SIP BiH) zbog zlouporabe javnih sredstava i resursa.
Odgovor SIP-a i šutnja prozvanoj stranci
Iz SIP-a su joj odgovorili kako nisu mogli utvrditi elemente zlouporabe javnih sredstava i resursa. Iz dostavljenih fotografija zaslona, kako stoji u obrazloženju SIP-a, vidljivo je da su sporne SMS poruke stigle od pošiljatelja s oznakama “Stevandic 1” i “Valentina 9”, no nije bilo moguće utvrditi točan identitet pošiljatelja, radi li se o ovjerenim kandidatima na izborima ili obnašateljima izvršnih dužnosti, niti je bio vidljiv broj telefona.
“Osim toga, podnositelj prijave ničim nije dokazao da je neki nositelj mandata ili izvršne dužnosti zlouporabio javna sredstva i resurse suprotno zakonskim odredbama o zabrani njihova korištenja u svrhe izborne kampanje”, stoji u obrazloženju SIP-a koje je prenio Detektor. Stranka Ujedinjena Srpska nije odgovorila na upit redakcije.
Stajalište Agencije za zaštitu osobnih podataka
Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH naglašavaju da slanje promotivnih ili političkih SMS poruka bez prethodne privole građana predstavlja kršenje Zakona o zaštiti osobnih podataka.
Pružatelji usluga izravnog ili političkog marketinga mogu iskoristiti javno objavljene kontakte iz imenika kako bi ostvarili prvi kontakt s potencijalnim korisnikom i zatražili njegovu privolu za dostavu reklamnog sadržaja. Pružatelji usluga dužni su već pri prvom kontaktu zatražiti pristanak za daljnje obavještavanje o svojim proizvodima ili kampanjama, napominju iz Agencije.
Ako osoba ne želi primati takav sadržaj, pružatelj usluge dužan je izbrisati njezin kontakt, pri čemu korisnik u svakom trenutku može povući privolu. U slučaju utvrđenih nepravilnosti, Agencija može zabraniti obradu podataka te izreći novčane kazne koje se kreću od 20.000 KM do 40,000.000 KM, odnosno do četiri posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu financijsku godinu.
Odgovornost građana i primjena zakona u praksi
Saša Mrdović, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, smatra da najveća odgovornost u zaštiti osobnih podataka leži na samim građanima koji ih još uvijek olako dijele.
Većina građana pri unosu podataka za korištenje raznih mrežnih usluga uopće ne pita jesu li svi traženi podaci nužni i kako će se koristiti, upozorava Mrdović. To se posebno odnosi na društvene mreže i razne ankete ili nagradne igre putem telefona. Građani imaju pravo uvidjeti koje podatke organizacije čuvaju o njima, izmijeniti ih ili ih obrisati, no kada se podaci podijele na više strana, jako je teško utvrditi tko sve raspolaže našim osobnim kontaktima.
Melani Isović zaključuje kako BiH ima zakonski okvir usklađen s europskim standardima koji pruža jasnu zaštitu, no ključni problem ostaje u njegovoj primjeni. Problem nije u tome što nemamo zakon, nego u tome što dobri zakoni često ostaju mrtvo slovo na papiru ili se primjenjuju selektivno, upozorila je Isović.
