„Broj brakova maloljetnika ili s maloljetnicima višestruko je viši nego što pokazuju statistike. Ali tu ne možemo govoriti samo o romskoj populaciji jer se u ruralnim područjima s neromskom populacijom također često događaju maloljetnički brakovi. Nažalost, do sada nitko nije radio temeljito i sveobuhvatno istraživanje o maloljetničkim brakovima u BiH i iznose se samo sporadične brojke“, ističe Indira Bajramović, direktorica Udruge Romkinja „Bolja budućnost“.
Piše: Vera Soldo/Istina.media
Problem maloljetničkih ili tzv. „dječjih brakova“ jedna je od tema o kojima se rijetko govori u medijima. No, to ne znači da nije prisutan. Kada govorimo o „dječjim brakovima“, prevladava percepcija kako se ovaj problem javlja samo u romskim zajednicama u BiH. Međutim, postojanje maloljetničkih brakova, kako to potvrđuju upućeni u ovu problematiku, ne može se isključivo povezivati s romskom populacijom. Činjenica je da ovaj problem postoji i u ruralnim područjima s neromskom populacijom. No, Romi su, kako se čini, uglavnom najviše „na tapetu“.
Problem prisutan diljem svijeta
Prema „Specijalnom izvješću o maloljetničkim brakovima u BiH“ Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, objavljenom 2024. godine, tijekom 2019., 2020. i 2021. godine čak je 52 djece, maloljetnika ili maloljetnica, stupilo u brak bez sklapanja braka pred nadležnim matičnim uredom, dok ih je 15 službeno sklopilo brak. I u samim centrima za socijalni rad smatraju kako postoji „tamni broj“ maloljetnika koji su zasnovali zajednicu života.
Također, prema podacima Agencije o prirodnom kretanju stanovništva, godišnje se bilježi između 30 i 50 pravno sklopljenih maloljetničkih brakova na razini cijele BiH. Riječ je o zakonskim iznimkama u kojima sud, uz suglasnost roditelja i stručnih službi, dopušta brak osobama s navršenih 16 godina.
Međutim, zbog njihove prisutnosti i skrivanja ovog problema u zatvorenim, ruralnim i malim zajednicama, unatoč zakonskim okvirima koji zabranjuju brakove osobama mlađima od 18 godina, prisilni i dječji brakovi i dalje predstavljaju izražen problem u BiH te su često prikriveni unutar neformalnih izvanbračnih zajednica.
Ovo nije problem samo u BiH – prisutan je i u mnogim zemljama svijeta, u Aziji, na Bliskom istoku, u Africi, ali i u jugoistočnoj Europi, često unutar ranjivih i romskih zajednica, u BiH, Srbiji i Hrvatskoj. Primjerice, prema podacima Zavoda za socijalnu zaštitu Republike Srbije, u toj je državi zabilježeno 197 djece žrtava dječjeg braka. Djevojčice čine čak 96,4 % svih identificiranih slučajeva. Ovaj problem posebno je izražen u romskim naseljima, gdje se oko 56 % djevojčica uda prije punoljetnosti, a 16 % prije navršene 15. godine života. U široj populaciji Srbije oko 6 % do 6,8 % žena stupi u neki oblik bračne zajednice prije 18. godine.
Međutim, nakon migrantske krize i dolaska migranata iz zemalja Bliskog istoka, koji su sa sobom donijeli i svoju tradiciju i običaje koji su u suprotnosti sa suvremenom i demokratskom europskom stečevinom, broj maloljetničkih brakova u porastu je.
„Broj maloljetničkih brakova višestruko je viši nego što pokazuju statistike“
Indira Bajramović, diplomirana ekonomistica i direktorica Udruge Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle, godinama uz pomoć međunarodnih institucija provodi projekte pomoći romskim zajednicama kroz brojne socijalno-ekonomske programe, programe edukacije o ljudskim pravima i poboljšanju uvjeta života romske populacije, s posebnim naglaskom na Romkinje. To je ujedno prva ženska romska organizacija na području BiH.
„Broj brakova maloljetnika ili s maloljetnicima višestruko je viši nego što pokazuju statistike. Ali tu ne možemo govoriti samo o romskoj populaciji jer se u ruralnim područjima s neromskom populacijom također često događaju maloljetnički brakovi. Nažalost, do sada nitko nije radio temeljito i sveobuhvatno istraživanje o maloljetničkim brakovima u BiH i iznose se samo sporadične brojke“, ističe direktorica Udruge Romkinja „Bolja budućnost“.
Ali u malim, ruralnim mjestima kao da vlada „zavjet šutnje“ te se ovakvi slučajevi rijetko otkrivaju.
„Kada slučaj maloljetničkih brakova dođe do tužiteljstva, oni kažu kako je to ‘običajno pravo’. Postoji od 8 do 10 posto pripadnika romske populacije koji se s tim slažu, ali mi to negiramo. Riječ je o neinformiranim i needuciranim romskim zajednicama s kojima je potrebno više raditi kako bi se to stajalište promijenilo. Uvijek naglašavamo kako se tome problemu mora pristupiti multisektorski, odnosno uz sudjelovanje socijalnih službi, pravosuđa, aktivista, policije… i na tome bi se trebalo zajednički raditi“, kaže Bajramović.
Podsjetimo kako je Bajramović svojedobno za medije iznijela i šokantne slučajeve – u jednom je majka prodala kćer za 3.000 KM, u drugom ju je dala u zamjenu za ovcu, dok je jedan otac kćer zamijenio za litru rakije.
U BiH maloljetnici mogu zakonito sklopiti brak – na vlastiti zahtjev
Iako je Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH nadležnim ministarstvima u Vladi FBiH, Vladi Republike Srpske i Vladi Brčko distrikta BiH uputila preporuke da razmotre mogućnosti otklanjanja iznimaka koje omogućavaju sklapanje braka osobama mlađima od 18 godina, obiteljski zakoni i dalje ostavljaju mogućnost sklapanja „dječjih brakova“.
Primjerice, Obiteljskim zakonom FBiH propisano je kako brak ne može sklopiti osoba koja nije navršila 18 godina života. Međutim, iznimno, sud može u izvanparničnom postupku dopustiti sklapanje braka osobi koja je navršila 16 godina života ako utvrdi da postoje opravdani razlozi, da je ta osoba tjelesno i duševno sposobna za izvršavanje prava i dužnosti koje proizlaze iz braka te da je brak u njezinu interesu, a postupak za davanje dopuštenja za sklapanje braka pokreće se na prijedlog maloljetne osobe.
Slično propisuju i obiteljski zakoni Republike Srpske i Brčko distrikta.
Statistika
Prema izvješću Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, tijekom 2019., 2020. i 2021. godine čak je 52 djece, maloljetnika ili maloljetnica, stupilo u brak bez sklapanja braka pred nadležnim matičnim uredom, dok ih je 15 službeno sklopilo brak. I u samim centrima za socijalni rad smatraju kako postoji „tamni broj“ maloljetnika koji su zasnovali zajednicu života.
Prema podacima nadležnih centara za socijalni rad u Sarajevu, 2019. godine jedno dijete u dobi od 16 godina i šest mjeseci službeno je sklopilo brak, a 2021. godine dvoje djece u dobi od 16 i 17 godina.
Centar za socijalni rad u Banjoj Luci ne posjeduje točan broj maloljetnika koji žive u izvanbračnim zajednicama, a kako se navodi u Izvješću, te informacije dobiva u slučajevima maloljetničkih trudnoća te smatra kako postoji „tamni broj“ maloljetnika koji su zasnovali zajednicu života.
Međutim, navode kako su 2019. godine postupali u dva predmeta s četvero maloljetnika koji su stupili u brak bez njegova sklapanja pred nadležnim matičnim uredom. Isti broj ponovio se i 2020. godine, a tijekom 2021. postupali su u jednom predmetu koji se odnosio na dvoje maloljetnika.
U skladu s Obiteljskim zakonom Republike Srpske, 2019. godine brak je sklopilo dvoje maloljetnika, dok je četvero maloljetnika 2020. godine učinilo isto, a 2021. godine dopuštenje za sklapanje maloljetničkog braka dobilo je dvoje maloljetnika.
Dob djece koja su stupila u brak u razdoblju od 2019. do 2021. godine bila je između 17 godina i 17 godina i 10 mjeseci.
Prema podacima Centra za socijalni rad Grada Mostara, koji su obuhvaćeni ovim Izvješćem, 2021. godine zabilježen je jedan slučaj djeteta u dobi od 16 godina koje je stupilo u brak bez njegova sklapanja pred nadležnim matičnim uredom, a tijekom 2019. i 2020. godine Centar Mostar nije registrirao navedene slučajeve. U 2019. godini jedno dijete u dobi od 16 godina sklopilo je brak nakon provedenog postupka u skladu s Obiteljskim zakonom FBiH, dok je 2021. godine isto učinilo još jedno dijete u dobi od 17 godina.
U Brčko distriktu 2019. godine registrirana su četiri maloljetnika koja su stupila u brak bez njegova sklapanja pred nadležnim matičnim uredom, dok su 2020. godine registrirana tri slučaja, a 2021. godine pet slučajeva.
U 2019. godini dvoje maloljetnika sklopilo je brak nakon provedenog postupka u skladu s Obiteljskim zakonom Brčko distrikta BiH, dok 2020. godine nije bilo takvih slučajeva. Dopuštenje za sklapanje maloljetničkog braka 2021. godine dobio je jedan maloljetnik.
Dob djece koja su stupila u brak u razdoblju od 2019. do 2021. godine bila je 17 godina.
Nadalje, prema podacima Centra za socijalni rad Tuzla, 2019. i 2020. godine registrirana su po tri slučaja djece koja su stupila u brak bez njegova sklapanja pred nadležnim matičnim uredom, dok su 2021. godine zabilježena dva takva slučaja. Djeca koja su stupila u maloljetničke brakove 2019. godine bila su u dobi od 16 i 17 godina, a u slučajevima zabilježenim tijekom 2020. godine bila su u dobi od 17 godina.
Javna ustanova Centar za socijalni rad Bijeljina (u daljnjem tekstu: Centar Bijeljina) 2019. godine zabilježila je tri slučaja djece koja su stupila u brak bez njegova sklapanja pred nadležnim matičnim uredom, dok je 2020. godine dvoje djece učinilo isto, a 2021. godine petero djece. Djeca koja su stupila u maloljetničke brakove 2019. godine bila su u dobi od 16 i 17 godina, 2020. godine dijete je imalo 17 godina, a 2021. godine radilo se o djeci u dobi od 16 i 17 godina.
Kakvo je stanje u Europi?
U zapadnoeuropskim zemljama poput Italije, Njemačke, Francuske i Švedske službeni i cjeloviti podaci o dječjim brakovima rijetki su jer te države zakonski zabranjuju sklapanje brakova osobama mlađima od 18 godina. Ipak, fenomen se bilježi kroz tri glavna kanala: brakove sklopljene u inozemstvu prije migracije, prisilne brakove unutar zatvorenih zajednica te običajne i vjerske tradicije.
Najveći postoci i apsolutne brojke zabilježeni su unutar migrantskih zajednica iz zemalja Bliskog istoka i Azije, zbog izbjegličkih valova, te unutar marginaliziranih romskih zajednica, zbog tradicijskih i socijalno-ekonomskih elemenata.
U Italiji je snažno prisutna romska zajednica te migrantske zajednice iz zapadne i istočne Afrike. U romskim zajednicama 64 % djevojaka stupa u brak prije 18. godine, a čak 30 % prije 16. godine. Unutar pojedinih imigrantskih skupina postotak udaje do 18. godine iznosi oko 50,8 %. Čak 38 % svih žrtava prisilnih brakova u Italiji maloljetnici su. Najčešće je riječ o neprijavljenim zajednicama unutar izoliranih migrantskih ili zatvorenih zajednica koje vlasti otkriju tek nakon prijava nasilja u obitelji.
Više od 98 % registriranih maloljetničkih brakova u Njemačkoj povezuje se s obiteljima migrantskog podrijetla, najviše iz Sirije, Afganistana, Iraka i Bugarske.
U Njemačkoj je u migrantskim zajednicama iz Sirije, Afganistana i Iraka te romskim zajednicama s Balkana, prema podacima Središnjeg registra stranaca, registrirano 1.475 vjenčanih maloljetnika, stranih državljana. Najveća skupina dolazi iz Sirije (664), potom Afganistana (157) i Iraka (100), dok se značajan broj slučajeva veže i uz doseljenike iz Bugarske i Rumunjske.
Njemačka je 2017. donijela Zakon o suzbijanju dječjih brakova, a 2024. godine dodatno postrožila pravila za nepriznavanje brakova sklopljenih u inozemstvu ako je jedna strana maloljetna. Aktualni podaci s terena od ove godine pokazuju kako je u saveznoj pokrajini Baden-Württemberg evidentirano ukupno 358 dječjih brakova, uglavnom sklopljenih izvan Njemačke. Zabilježeni su ekstremni primjeri u kojima su djevojčice nevjeste u trenutku udaje imale samo 11, 12 ili 13 godina, najčešće izbjeglice iz Iraka, Afganistana i Sirije.
U Francuskoj službena populacijska statistika ne bilježi dječje brakove, ali nevladine organizacije procjenjuju da su tisuće djevojaka migrantskog podrijetla izložene riziku od prisilnog braka koji roditelji ugovaraju tijekom ljetnih praznika u zemljama podrijetla. Među migrantskom populacijom prve i druge generacije iz Turske i Afrike procjenjuje se kako je oko 5.000 djevojčica godišnje izloženo riziku od prisilnog dječjeg braka.
Primjerice, u Švedskoj je među migrantima iz Sirije, Iraka i Afganistana Švedska migracijska agencija identificirala stotine maloljetnika koji su u zemlju stigli već vjenčani. Od zabilježenih slučajeva velika većina, više od 95 %, djevojčice su, a bilježi se i porast poziva nacionalnim linijama za pomoć zbog „nasilja i opresije temeljenih na časti“ unutar ovih zajednica.
