Vozači s velikim brojem prometnih prekršaja i tisućama maraka neplaćenih kazni nisu rijetkost na cestama Bosne i Hercegovine. Pojedini među njima nastavljaju činiti prekršaje unatoč ranijim sankcijama, pa policija u određenim slučajevima pribjegava privremenom oduzimanju vozila.
Za Istina.media pravni stručnjak i bivši tužitelj Josip Aničić
Međutim, može li policija nekome oduzeti automobil samo zato što ima velik broj prometnih kazni?
Samo postojanje većeg broja kazni nije dovoljno za automatsko oduzimanje vozila. Za takvu mjeru mora postojati zakonski temelj, a njezina primjena ovisi o okolnostima konkretnog slučaja.
Kada policija može oduzeti automobil?
Zakon o prekršajima FBiH u članku 31. dopušta oduzimanje predmeta korištenih za počinjenje prekršaja, uključujući motorna vozila, pod određenim uvjetima, čak i kada nisu vlasništvo počinitelja.
Izmjenama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH („Službeni glasnik BiH”, broj 35/26) posebno je uređeno oduzimanje vozila zbog obijesne vožnje.
Obijesnom vožnjom smatraju se, među ostalim, velika prekoračenja dopuštene brzine, vožnja s više od 1,50 promila alkohola u krvi ili pod utjecajem droga te određeni oblici opasnog pretjecanja i prolaska kroz crveno svjetlo.
Policija mora privremeno oduzeti vozilo vozaču koji ponovno počini neki od propisanih oblika obijesne vožnje ako je u prethodne dvije godine za takvu vožnju već kažnjen konačnim i izvršnim prekršajnim nalogom ili pravomoćnim sudskim rješenjem.
Za određene prekršaje zakon dopušta i trajno oduzimanje vozila kao zaštitnu mjeru, ali ono se ne izriče automatski.
Što ako vozač ima tisuće maraka neplaćenih kazni?
Neplaćene prometne kazne same po sebi nisu dovoljan razlog da policija oduzme automobil radi njihove naplate.
Međutim, ranija kažnjavanja mogu biti značajna pri odlučivanju o oduzimanju vozila ako vozač nastavlja činiti prekršaje kojima ugrožava sigurnost prometa. I tada moraju biti ispunjeni zakonski uvjeti za takvu mjeru.
Može li se oduzeti automobil koji pripada drugoj osobi?
Ovim se pitanjem bavio Ustavni sud BiH u odluci broj AP-2641/20 od 6. travnja 2022. godine.
U tom je predmetu automobil privremeno oduzet u prekršajnom postupku protiv osobe koja nije bila njegov vlasnik. Budući da nadležni sud nije odlučio o vlasnikovu zahtjevu za povrat vozila, Ustavni sud utvrdio je povredu njegova prava na pristup sudu.
Time je potvrđeno da vlasniku mora biti omogućena djelotvorna sudska zaštita njegovih imovinskih prava.
Što kaže Europski sud za ljudska prava?
U presudi Anev i Najdovski protiv Sjeverne Makedonije (zahtjevi br. 17807/15 i 17893/15, 3. rujna 2020.) Europski sud za ljudska prava utvrdio je povredu prava na imovinu zbog nerazmjernog oduzimanja kamiona u prekršajnim postupcima.
Iako se predmet nije odnosio na prometne prekršaje, presuda pokazuje da oduzimanje vozila mora biti razmjerno težini prekršaja i okolnostima konkretnog slučaja.
Suzbijanje opasne vožnje opravdan je cilj, ali velik broj prometnih kazni sam po sebi ne znači i gubitak automobila. Za njegovo oduzimanje mora postojati zakonski temelj, a vlasniku mora biti omogućena odgovarajuća sudska zaštita.
