Tihomir je prije nekoliko dana mogao normalno raspolagati novcem na svojim privatnim i poslovnim računima u Alta banci AD Bitolj.
Danas ne zna kada će ponovno moći pristupiti vlastitim sredstvima.
Njegovi računi blokirani su od petka. Bez novca su ostali i on i njegova kompanija, dok obveze prema dobavljačima, neplaćeni računi i poslovni troškovi ne čekaju rasplet bankarske krize, navodi Radio Slobodna Europa (RSE).
„Sva moja sredstva su blokirana, i ona koja pripadaju tvrtki i moja privatna sredstva. Tako da sam ostao bez novca. Imam plaćanja i račune koje trebam podmiriti, ali ne mogu”, kaže Tihomir za RSE.
U banci je imao privatni račun, poslovne račune, depozite i kreditne aranžmane. Klijent je bio dvije i pol godine i, kako kaže, nije imao razloga tražiti drugu banku.
Sada se situacija promijenila preko noći.
„Jučer (nedjelja) smo na vijestima čuli guvernera, ali još nije jasno što će se dogoditi i kako će se sve odvijati. Pomalo smo u krizi”, navodi on.
Razmišlja o otvaranju računa u drugoj banci, ali to ne rješava najvažniji problem – novac koji je već ostao blokiran.
„Plan B je otvoriti račun u drugoj banci, ali meni trebaju sredstva iz ove banke. Nadam se da će država isplatiti novac u najkraćem mogućem roku”, kaže Tihomir.
Njegova situacija nije izoliran slučaj.
Odluka srbijanskog regulatora da oduzme dozvolu za rad Alta banci AD Beograd pokrenula je lančanu reakciju koja se osjetila i izvan Srbije, u zemljama u kojima je banka ili njezine povezane kompanije imala poslovne interese.
Bankarska kriza prešla granice Srbije
Narodna banka Srbije oduzela je 30. listopada dozvolu za rad Alta banci.
Regulator je procijenio da postoji opasnost od daljnjeg pogoršanja financijskog položaja banke i da su ugroženi interesi deponenata.
Istodobno je pokrenut stečajni postupak, a upravljanje bankom preuzela je Agencija za osiguranje depozita.
Njezina uloga uključuje organiziranje isplate osiguranih depozita, do zakonski zajamčenih 50.000 eura po deponentu.
Posljedice su se brzo proširile na Sjevernu Makedoniju.
Beogradska Alta banka vlasnik je 95,1754 posto redovnih dionica Alta banke AD Bitolj.
Nakon odluke srbijanskog regulatora, Narodna banka Sjeverne Makedonije uvela je privremenu upravu u tu banku i ograničila raspolaganje sredstvima klijenata.
Prema uvedenim mjerama, klijenti tjedno mogu podići najviše 10.000 denara, odnosno oko 160 eura.
Guverner Trajko Slaveski objasnio je da je reakcija bila neophodna nakon što su klijenti u kratkom razdoblju povukli oko dva milijuna eura, u gotovini ili bankovnim transferima.
Uvođenje privremene uprave znači da kontrolu nad poslovanjem preuzimaju osobe koje imenuje središnja banka, s ciljem zaštite imovine banke i interesa deponenata.
Financijski izvještaj banke pokazuje da je u prvih devet mjeseci 2026. godine ostvarila neto gubitak od 48,64 milijuna denara, odnosno približno 790 tisuća eura.
U istom razdoblju prethodne godine zabilježila je dobit od 49,15 milijuna denara, što je oko 799 tisuća eura.
Državne kompanije mijenjaju račune
Posljedice krize nisu ograničene na građane i privatne kompanije.
U Srbiji su račune u Alta banci imala i javna poduzeća, uključujući pojedine kompanije koje građanima naplaćuju osnovne komunalne i druge usluge.
Novosadska Informatika, poduzeće zaduženo, između ostalog, za naplatu stambeno-komunalnih usluga, obavijestila je korisnike da račun u Alta banci više nije aktivan.
Korisnicima je upućena uputa da od 31. listopada 2026. godine uplate obavljaju na novi račun. Više detalja o blokiranom računu za RSE nisu mogli komentirati.
Slične obavijesti objavili su Elektroprivreda Srbije i Javno komunalno poduzeće Parking servis Beograd.
Podaci registra poslovnih računa Narodne banke Srbije pokazuju da su račune u Alta banci imale i druge velike javne i državne kompanije, među kojima su Telekom Srbija, Beogradski vodovod i kanalizacija i Srbijagas. Među klijentima je bila i Naftna industrija Srbije (NIS).
Samo postojanje računa, međutim, ne otkriva koliko je novca bilo deponirano u banci niti jesu li te kompanije imale druge financijske aranžmane s njom.
Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača „Efektiva” kaže za RSE da su se građani toj organizaciji najčešće obraćali zbog jednog pitanja – kako doći do svog novca.
On podsjeća da je zakonom zajamčena zaštita depozita do 50.000 eura po deponentu.
Gavrilović smatra da kriza nije zahvatila većinu bankarskog tržišta u Srbiji.
„Alta banka je ukupno na bankarskom tržištu u Srbiji sudjelovala s nekih, ja mislim, malo manje od tri posto”, kaže on za RSE.
Dodaje da je dio interesa javnosti povezan i s političkim i poslovnim vezama koje su se dovodile u vezu s bankom.
Crna Gora: Bez banke, ali s poslovnim vezama
U Crnoj Gori Alta banka nije poslovala kao klasična banka, ali je njezina povezana kompanija Alta Pay Group DOO Podgorica pružala platne usluge i omogućavala prijenos novca.
Središnja banka Crne Gore (CBCG) oduzela joj je odobrenje za pružanje platnih usluga 1. studenoga, dan nakon odluke srbijanskog regulatora.
CBCG je naglasila da Alta Pay Group nije banka i da ne prima depozite građana i gospodarstva. Također je ocijenila da poslovanje te kompanije ne predstavlja rizik za stabilnost financijskog sustava Crne Gore.
Središnja banka navela je da je poduzela aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se osiguralo uredno izvršavanje obveza platne institucije i zaštitili interesi korisnika.
Koliko je građana i kompanija koristilo njezine usluge, je li bilo neizvršenih transakcija i jesu li svi korisnici uspjeli doći do svog novca, pitanja su na koja još nema odgovora.
RSE je od Središnje banke Crne Gore zatražio informacije o eventualnim pritužbama korisnika, neizvršenim transakcijama i povratu novca, ali odgovori do zaključenja teksta nisu stigli.
Istraga o novcu iz trezora
Dok klijenti pokušavaju saznati kada će ponovno raspolagati svojim sredstvima, slučaj Alta banke dobio je i kaznenopravnu dimenziju.
Vlasnik banke Davor Macura priveden je 2. studenoga po nalogu Javnog tužiteljstva za organizirani kriminal u Srbiji.
Osim njega, privedeni su i direktor odjela trezora i upravljanja gotovinom te suradnik za trezorsko poslovanje.
Prema navodima tužiteljstva, postoji sumnja da je Macura prekoračio svoje ovlasti i neovlašteno iznosio novac iz bankarskog trezora, uz pomoć zaposlenih koji su mu omogućavali pristup prostoriji u kojoj se čuva gotovina.
Macuri i dvojici zaposlenih određeno je zadržavanje do 48 sati, a najavljeno je njihovo saslušanje pred nadležnim tužiteljstvom.
Inače, Davor Macura jedan je od četvorice srbijanskih poduzetnika za koje je zatraženo uvođenje američkih sankcija.
Dozvola za rad Alta banci oduzeta je nekoliko dana nakon što su u Srbiji održani izvanredni parlamentarni izbori, na kojima je Srpska napredna stranka poražena.
Foto: Nenad Branković (RFE/RL)
