Europa ulazi u zimu s najmanjim zalihama plina od 2011. godine, a ministri Europske unije zasad nisu ponudili mnogo konkretnih i obvezujućih rješenja za zaštitu kućanstava od novog energetskog šoka.
Europska skladišta plina 20. listopada bila su popunjena 74 posto, što je najniža razina za to doba godine od 2011. godine, navodi N1 Hrvatska.
Bruxelles tvrdi da trenutačno ne postoji neposredna opasnost od nestašice, ali priznaje da se kriza cijena energije postupno pretvara u krizu opskrbe, prenosi Euronews.
Hormuški tjesnac, kojim prolazi petina svjetske nafte i plina, zatvoren je gotovo osam mjeseci. Cijena sirove nafte Brent porasla je na 110 dolara po barelu, dok su cijene plina od početka rata protiv Irana skočile za 140 posto, premašivši 100 eura po megavatsatu prvi put od 2022. godine.
Na sastanku održanom 29. listopada u Luksemburgu ministri energetike država članica EU-a razmatrali su četiri paketa mjera: dobrovoljno smanjenje potrošnje energije, snižavanje ciljne popunjenosti skladišta plina s 90 na 80 posto kako bi se izbjegla panična kupnja, povećanje uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) i zajedničku nabavu te mjere za smanjenje računa za energiju, uključujući ugradnju pametnih brojila u polovicu kućanstava do 2030. godine.
Međutim, sastanak je završio raspravom, a ne konkretnim odlukama. Nisu utvrđeni posebni ciljevi smanjenja potrošnje, a države članice podijeljene su oko zajedničke nabave energije i energetskih poreza. Dogovor o mrežnim naknadama ne očekuje se prije prosinca.
Europska komisija ističe da je EU danas otporniji na energetske krize nego prije ruske invazije na Ukrajinu, ali upozorava da situacija i dalje nije bez razloga za zabrinutost.
Europa bi mogla imati dovoljno plina da prebrodi zimu. No ključno je pitanje tko će za to platiti cijenu.
Foto: Pexels / Ilustracija
