Predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) Slaven Raguž izjavio je da Hrvatska petorka na proteklim općim izborima nije ostvarila sve zacrtane ciljeve, iako je njegova stranka uspjela zadržati, pa čak i neznatno poboljšati rezultat u odnosu na prethodni izborni ciklus. Gostujući u emisiji BHT1 uživo, govorio je o mogućim koalicijama, pregovorima o formiranju vlasti i političkim odnosima u Bosni i Hercegovini, upozorivši da bi državu mogle čekati četiri godine stagnacije, političkih obračuna i borbe za pozicije.
Raguž je pojasnio da HRS ima razloga za zadovoljstvo vlastitim izbornim rezultatom, ali da Hrvatska petorka nije uspjela ostvariti ambiciju da postane nezaobilazan čimbenik pri formiranju izvršne vlasti na svim razinama.
„Ako bih gledao pojedinačno kao HRS, mi smo u promilima narasli. Ponovili smo rezultat s prošlih općih izbora, malo ga pojačali, ali općenito kao petorka nismo ostvarili one maksimalne ciljeve koje smo zadali”, rekao je Raguž.
Naglasio je da HRS ne odbacuje mogućnost sudjelovanja u vlasti, ali da neće prihvaćati političke aranžmane samo radi dobivanja funkcija.
„Postoje određene kalkulacije koje uključuju i nas, ali nećemo se gurati niti ćemo biti ičiji privjesak”, poručio je.
Hoće li SDA, HDZ BiH i SDP formirati novu većinu?
Govoreći o mogućoj suradnji s HDZ-om BiH, Raguž je potvrdio da između dviju stranaka dosad nije bilo službenih pregovora.
„Bilo je određenih neslužbenih kontakata, ali dalje od toga se nije išlo”, kazao je.
Prema njegovu mišljenju, politička situacija postat će jasnija nakon konstituiranja klubova naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, kao i nakon utvrđivanja sastava Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Posebnu pozornost, smatra, treba obratiti na položaj SDP-a i njegovu moguću ulogu u formiranju vlasti na federalnoj i državnoj razini.
Raguž je ocijenio da SDA, HDZ BiH i SDP, s obzirom na raspodjelu mandata, mogu uspostaviti parlamentarnu većinu. Ipak, ostavlja otvorenom mogućnost drukčijeg političkog dogovora i formiranja novih koalicija.
„Očekujem četiri godine stagnacije i tenderizacije”
Komentirajući odnose vodećih političkih stranaka, Raguž je ustvrdio da je suradnja SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a nastavljena i tijekom prethodnog mandata, bez obzira na formalni sastav vladajućih koalicija.
„Bez obzira što SDA nije participirala u vlasti na razini Federacije, itekako je ta osovina funkcionirala i tijekom ove većine koja je bila u biti trojkaška, takozvana većina”, izjavio je.
Svoju je ocjenu obrazložio iskustvom iz Parlamenta Federacije BiH, navodeći da je kroz zakonodavni rad mogao pratiti koji projekti dobivaju potporu i u čijem se interesu, prema njegovu mišljenju, donose pojedina zakonska rješenja.
Smatra da bi u novom mandatu takvi politički odnosi mogli postati još izraženiji.
„Ja, nažalost, očekujem četiri godine stagnacije, četiri godine bavljenja samim sobom, četiri godine isključivo kadrovske politike i tenderizacije”, upozorio je Raguž za BHRT.
Prema njegovoj procjeni, političke će se stranke najprije baviti raspodjelom funkcija i međusobnim obračunima, dok će rješavanje problema građana ostati u drugom planu.
„Daj Bože da me stvarnost demantira, da ću biti u krivu, ali bojim se da će prvo biti kadrovska politika na dnevnom redu, pa onda osveta za ono što se događalo ranije, pa tek onda ćemo razgovarati o nečem drugom”, rekao je.
Nova vlast u Federaciji BiH možda tek na proljeće
Raguž smatra da uspostavu vlasti treba promatrati odvojeno na federalnoj i državnoj razini jer se razlikuju političke okolnosti i postupci.
Podsjetio je da su za formiranje vlasti u Federaciji BiH važni rokovi koje je odredio tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt, dok će na državnoj razini presudnu ulogu imati sastav Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Ne isključuje ni mogućnost da pregovori u Federaciji BiH ne budu završeni u propisanim rokovima, što bi moglo otvoriti pitanje ponavljanja izbora. Ipak, vjeruje da će političke stranke pokušati pronaći kompromis.
„Nije nemoguće, ali mislim da će se na kraju dogovoriti na nekakav način”, ocijenio je.
Prema njegovim očekivanjima, konkretniji obrisi nove federalne vlasti mogli bi biti poznati tek u travnju ili svibnju sljedeće godine.
„Ja mislim da bi tamo nekad, četvrti, peti mjesec dogodine, mogli imati obrise, konkretne obrise nove izvršne vlasti u Federaciji”, rekao je Raguž.
Kada je riječ o državnoj razini, predviđa još složeniji proces, obilježen dugotrajnim pregovorima i međusobnim političkim uvjetovanjima.
Upozorenje zbog Središnje banke BiH: „To je rušenje temelja države”
Dio razgovora bio je posvećen zahtjevima za promjene u funkcioniranju Središnje banke Bosne i Hercegovine i postojećeg valutnog odbora.
Raguž je upozorio da bi zadiranje u taj sustav moglo imati dalekosežne posljedice za gospodarsku stabilnost zemlje.
„To nije radikalno, to je promjena u temelju Bosne i Hercegovine”, ocijenio je.
Prema njegovu tumačenju, otvaranje prostora za politički utjecaj na valutni odbor moglo bi omogućiti dodatno zaduživanje i povećati rizik od inflacije, uključujući mogućnost nekontroliranog izdavanja novca.
„Zato je meta na Centralnoj banci, zato je meta na valutnom odboru i zato je meta na povezanosti konvertibilne marke sa deviznim rezervama”, izjavio je.
Upozorio je da bi promjene postojećeg monetarnog sustava mogle ozbiljno ugroziti temelje na kojima počiva financijska stabilnost Bosne i Hercegovine.
„Ako dopustimo to, to nije radikalan potez, to je rušenje temelja Bosne i Hercegovine”, poručio je Raguž.
Smatra da zahtjevi koji se odnose na Središnju banku dodatno otežavaju ionako složene pregovore o uspostavi nove vlasti na državnoj razini.
Što očekuje od Darijane Filipović?
Govoreći o izboru Darijane Filipović za članicu Predsjedništva BiH, Raguž je kazao da će njezinu političku ulogu ocjenjivati prema konkretnim potezima i načinu na koji bude koristila ustavne ovlasti.
Podsjetio je na prethodne članove Predsjedništva BiH, dovodeći u pitanje njihov stvarni doprinos poboljšanju životnog standarda građana.
„Neću prejudicirati ništa, ali sjetite se samo kad je Dragan Čović bio član Predsjedništva, ne samo Dragan Čović, kad je Željko Komšić, svi ovi koji su bili članovi Predsjedništva, je li nam život prije njih i poslije njih bio imalo bolji? Nije, apsolutno nimalo”, rekao je Raguž.
Izrazio je očekivanje da će Filipović iskoristiti raspoložive mehanizme kako bi djelovala u interesu društva i ispunila obećanja koja je iznosila tijekom predizborne kampanje.
Plaće političara trebale bi ovisiti o njihovu učinku
Na kraju gostovanja Raguž se osvrnuo i na način određivanja plaća izabranih dužnosnika.
Umjesto vezivanja plaća isključivo uz postojeće gospodarske pokazatelje, predložio je sustav u kojem bi visina primanja ovisila o ostvarenim rezultatima.
„Definirajte političare KPI-evima i ako na kraju mjeseca zadovolje svoje planove, onda im platiše. Nek’ plata bude direktno proporcionalna ključnim pokazateljima njihovog rada”, kazao je.
Prema njegovu mišljenju, uvođenje mjerljivih pokazatelja uspješnosti rada moglo bi povećati odgovornost političkih predstavnika prema građanima koji su im dali povjerenje na izborima.
