Iako to traži EU, BiH ne uvodi vize za 10 zemalja
„Vizna politika BiH nije u potpunosti usklađena s viznom politikom EU-a, posebno u pogledu popisa zemalja čijim je državljanima potrebna viza za ulazak u EU.
Piše: Vera Soldo/Istina.media
BiH mora ukinuti bezvizni režim s 10 zemalja, uključujući 7 s trajnim izuzećem od viza: Azerbajdžan, Katar, Kuvajt, Turska, Rusija, Kina i Vanuatu, te prestati odobravati sezonska izuzeća od viza, što je nespojivo s pravnom stečevinom EU-a, državljanima Bahreina, Omana i Saudijske Arabije” samo je jedna od kritika u najnovijem Izvješću o BiH koje je Europska komisija (EK) objavila početkom ovog mjeseca.
Nema napretka u usklađivanju viznog režima – naprotiv
Gotovo je u svim poglavljima umjesto napretka konstatirano nazadovanje. I to je jedno od najporaznijih izvješća EK-a do sada, posebno zbog činjenice da je BiH već u prosincu 2022. godine dobila status zemlje kandidatkinje. Nakon toga vrlo je malo učinjeno na europskom putu. Sve druge zemlje u okruženju bilježe veći ili manji napredak, dok BiH stagnira i nazaduje.
Pitanje usklađivanja viznog režima s viznim režimom EU-a već je godinama neriješeno.
„U 2026. godini BiH nije postigla nikakav napredak u usklađivanju viznog režima, već je, naprotiv, dodatno produljila trajanje sezonskih izuzeća od viza s 30 na 60 dana. To je suprotno njezinoj obvezi ukidanja jednog sporazuma o bezviznom režimu godišnje tijekom razdoblja 2025. – 2027. i ponovljenim preporukama iz uzastopnih izvješća o mehanizmu za suspenziju viza. Povećanje sezonskih ukidanja viza u 2025. godini, uz povećanje primjene takvih mjera u 2026. godini, predstavlja nazadovanje. Ovi nepovoljni događaji mogu povećati rizik od nezakonitih migracija u EU putem zapadnobalkanske rute”.
EK je vrlo jasno dala do znanja da BiH mora uvesti vize za građane pojedinih država, a isto su tako jasni i stavovi bh. političara da to neće učiniti i da ne žele prihvatiti europsku viznu politiku. To je „siguran” put prema blokadi europskih integracija.
Ni Konaković ni Turković ne žele uvođenje viza za Tursku i zemlje Bliskog istoka
Odlazeći ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (Narod i pravda) u nekoliko je navrata izjavio kako je „malo vjerojatno da će BiH uvesti vize za državljane Kine, Rusije i Turske zbog složenih geopolitičkih odnosa i unutarnjih političkih odnosa u zemlji” te kako je BiH uvela vize za Bahrein i Oman, ali kako „ne može poslušati sve zahtjeve Bruxellesa”.
Govoreći o ovoj temi, Konaković je nekoliko puta ponovio da su predstavnici BiH europskim dužnosnicima poručili kako BiH ne može uvesti vize Turskoj te da politički partneri iz Republike Srpske (RS) zasigurno neće podržati uvođenje viza za državljane Rusije i Kine.
„Ima nekoliko primjera i objasnili smo im zašto smo neke stvari uradili suprotno pravilima EU-a… Ne možemo ih poslušati, Turska je prijatelj BiH. Ne postoji ambijent u kojem bi se moglo dogoditi da političari iz RS-a dignu ruke za uvođenje viza Rusima ili Kinezima. Nije objektivno”, rekao je svojedobno Konaković. Isti je stav i kada su u pitanju građani Saudijske Arabije.
Bivša SDA-ova ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, koja je tu dužnost obnašala od 2019. do 2023. godine i oštra je kritičarka rada ministra Konakovića, ipak se nije zalagala za uvođenje viza za Tursku i zemlje Bliskog istoka, već je zagovarala ukidanje viznog režima i njegovu liberalizaciju za turiste i investitore iz tih država.
Konaković ovakav stav objašnjava dugogodišnjim prijateljstvom i vrlo dobrim odnosima BiH, ali i ekonomskim pokazateljima – dolascima turista iz Saudijske Arabije, koji su povećani za 130 posto.
Međutim, Konaković se osvrće i na izjave predsjednika SNSD-a Milorada Dodika.
Govoreći na sastanku Berlinskog procesa u siječnju 2026. godine, prema objavi Ministarstva vanjskih poslova BiH, Konaković je podsjetio da je Milorad Dodik u Moskvi otvoreno poručio kako „neće biti suglasnosti za uvođenje viznog režima za državljane Rusije”. On je u više navrata odbacio mogućnost da BiH uvede vize za državljane Rusije i Kine, poručujući kako „predstavnici iz RS-a neće podržati takvu odluku, usprkos pritiscima iz EU-a”.
„Na BiH se vrši pritisak da uvede vize za državljane Rusije. Međutim, mi nećemo dozvoliti da takva odluka prođe, baš kao što smo spriječili i formalno uvođenje sankcija Rusiji. Nema BiH bez Srba. A Srbi poručuju da vize za državljane Rusije neće biti uvedene”, rekao je za rusku agenciju TASS 13. lipnja ove godine, a isto je ponovio i u rujnu ove godine tijekom posjeta ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Turizam…
Izuzev bliskih političkih odnosa službenog Sarajeva s Turskom, značajni su i turistički rezultati.
Prema posljednjim potpunim godišnjim podacima za 2025. godinu (kada je BiH posjetilo ukupno 1,96 milijuna turista), kao i najnovijim kumulativnim podacima za prvih devet mjeseci 2026. godine, broj dolazaka iz ovih zemalja izgleda ovako:
Prošle godine u BiH je zabilježeno 193.765 dolazaka i 277.588 noćenja turista iz Turske, a u prvih devet mjeseci ove godine 149.120 dolazaka. Državljani Turske na samom su vrhu po broju stranih dolazaka u BiH.
Bilježi se stalan rast dolazaka turista iz NR Kine. Prošle je godine ostvareno oko 80.000 dolazaka, a u prvih devet mjeseci ove godine 50.793. To je za BiH jedno od najvažnijih udaljenih tržišta, posebno u Sarajevu. Gosti iz Saudijske Arabije također su među vodećim posjetiteljima BiH. Prošle je godine ostvaren 68.081 dolazak i zabilježeno je 159.377 noćenja, a u prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno je 42.876 dolazaka. Ipak, bilježi se pad posjeta u odnosu na ranije godine, a upravo su vize koje je BiH uvela za Bahrein i Oman jedna od otežavajućih okolnosti.
Međutim, zanimljiva je statistika posjeta iz Rusije. Bilježi se tek nekoliko tisuća posjeta godišnje, a turisti iz ove zemlje nisu ni među 15 najbrojnijih skupina turista u BiH, pa su gospodarske koristi male.
…i vojni kampovi
Unatoč ovoj činjenici, Milorad Dodik inzistira na blokadi uvođenja viza ruskim državljanima, što se ne može objasniti rezultatima u turizmu, već isključivo političkim razlozima i podrškom Rusiji. I to unatoč međunarodnim skandalima i istragama o sudjelovanju ruskih državljana u vojnim i paravojnim obukama na području BiH.
Posljednji takav slučaj otkriven je u listopadu 2024. godine, kada su moldavske sigurnosne službe i policija objavile da su ruski operativci u šumovitim predjelima u blizini Banje Luke te u Srbiji i Rusiji organizirali tajne kampove.
Prema istragama moldavskog tužiteljstva i pisanju međunarodnih medija poput The New York Timesa, obuka je bila usmjerena na destabilizaciju Moldavije i izazivanje nereda uoči tamošnjih predsjedničkih izbora i referenduma o EU-u.
U studenome 2024. u Bosanskoj Krupi uhićen je ruski državljanin Aleksandar Bezrukavi zbog sumnje da je bio jedan od instruktora u ovim kampovima, nakon čega je stavljen pod nadzor radi protjerivanja. Dok su ministar obrane BiH Zukan Helez i međunarodni partneri upozoravali na postojanje ovih aktivnosti, vlasti Republike Srpske i pojedini čelnici državnih sigurnosnih agencija tada su negirali postojanje takvih kampova na teritoriju BiH.
Podsjetimo i na slučaj „Srbska čast” iz 2018. godine, kada su mediji u BiH i regiji objavili izvješća o pripadnicima udruge „Srbska čast” koji su se pojavljivali u vojnim odorama u Banjoj Luci. Prema pisanju The Guardiana, vođe te skupine prolazili su obuku u Rusiji i održavali bliske veze s ruskim paravojnim i veteranskim strukturama. Također, tijekom 2018. i 2019. godine izvješćivalo se o „vojno-patriotskim” kampovima koje su organizirali ruski veterani iz organizacije E.N.O.T. Corp i na kojima su sudjelovali mladi iz BiH i Srbije. Tadašnji ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić potvrdio je da su sigurnosne agencije zabranile ulazak u BiH pojedinim ruskim državljanima povezanima s militantnim udrugama koje su pokušavale regrutirati i obučavati mlade u BiH.
S obzirom na sve navedeno, vrlo je jasno zašto EU inzistira na tome da BiH uskladi vizni režim – EU ne želi ovakve probleme u budućoj članici. Posebno zbog aktualne invazije Rusije na Ukrajinu i sankcija EU-a prema Rusiji koje su na snazi.
No izgledno je da će vizni režim i dalje ostati „tema neslaganja” BiH i EU-a te da će se čekanje pred vratima EU-a nastaviti.
