Portalu Istina.media javio se Đani Behram, rođeni Mostarac s adresom u norveškom Kristiansandu, zabrinut za povijesnu baštinu Bosne i Hercegovine. Behram je 2022. godine magistrirao povijest na Sveučilištu u Bergenu, a autor je knjige o Daorsima. Istini.media iznio je svoje prijedloge za zaštitu Daorsona kod Stoca.
„Naravno da tako važan lokalitet kao što je Daorson treba kamere i nekoga tko će ga čuvati. Trenutačno svatko dolazi i odlazi, a nitko ne nadzire što posjetitelji ondje rade”, kaže Behram. Smatra i da bi Stolac, s obzirom na bogatu kulturno-povijesnu baštinu, trebao imati gradski muzej.
Autor ste knjige o Daorsima, a povijest ste magistrirali 2022. godine na Sveučilištu u Bergenu u Norveškoj. Zašto baš Daorsi?
-Kada sam bio dijete, imao sam starijeg prijatelja koji mi je često pričao o povijesti istočnog Jadrana. Vjerujem da mi je on prvi pričao o Daorsima. Otišli smo na Daorson, mislim 2008. godine, i pokazao mi je lokalitet. Tada sam imao devet godina. Nakon toga ponovno smo otišli na Daorson, mislim 2014. godine.
Uvijek sam volio povijest. Počeo sam je studirati 2017. godine. Moj diplomski rad bio je o antici, a dok sam ga pisao, imao sam dobrog mentora na Sveučilištu u Bergenu. Kada sam diplomirao i trebao započeti magistarski studij, pitao sam istog mentora mogu li istraživati antički istočni Jadran i može li mi on biti mentor. Rekao je da može. Kasnije sam za temu odabrao Daorse.
Ne znam bih li proučavao antički istočni Jadran i Daorse da nije bilo mojeg rahmetli prijatelja iz Mostara i mojeg odličnog mentora sa Sveučilišta u Bergenu. Kada sam počeo istraživati Daorse, bilo je doista teško. Od buđenja do odlaska na spavanje razmišljao sam o njima. Poseban je problem bio to što o njima ima malo antičkih izvora i što se mnogi arheolozi i povjesničari u svojim tumačenjima oslanjaju na kulturno-povijesnu arheologiju. Ja sam se služio novijim modelima i teorijama. Knjiga je rezultat višegodišnjeg istraživanja koje je bilo vrlo teško.
Smatrate da bi lokalitet trebalo nadzirati kamerama i zaposliti nekoga tko bi ga čuvao. Zašto?
-Vjerujem da ljudi nisu svjesni kakvo je blago arheološki lokalitet na Ošanićima, u narodu poznat kao Daorson. Bio je središte Daorsa do početka 150-ih godina pr. Kr. Daorsi su bili društveno-politička jedinica koja je, prema mojim istraživanjima, imala i savez preko kojeg je nadzirala druge društveno-političke jedinice na području donje Neretve sve do početka 150-ih godina pr. Kr. Nakon uništenja Daorsona početkom 150-ih godina pr. Kr. savez Daorsa se raspao, ali je njihova društveno-politička jedinica opstala. Daorsi su svoje središte preselili na područje današnjeg Stoca, gdje se poslije nalazio rimski Diluntum.
Dok im je središte bilo u Daorsonu, Daorsi su već bili posrednici u trgovini između unutrašnjosti i Jadrana. Na Daorsonu su pronađene grčko-italske amfore, keramika tipa Gnathia, novac, objekti za preradu metala i nakit. Daorse spominju Polibije, Livije, Strabon, Plinije Stariji, Apijan i Ptolemej. To su neki od najvažnijih autora za razumijevanje antike i čitaju se diljem svijeta.
Naravno da tako važan lokalitet kao što je Daorson treba kamere i nekoga tko će ga čuvati. Trenutačno svatko dolazi i odlazi, a nitko ne nadzire što posjetitelji ondje rade. Netko može detektorom metala tražiti arheološke nalaze, krasti ih i prodavati na internetu. To je velik problem, primjerice, na gradini Lib, koja je bila središte Delmata.
Današnji Stolac nalazi se na području antičkog Diluntuma. Budući da je grad izgrađen na mjestu rimskoga grada, teško je vidjeti mnoge antičke građevinske ostatke. Na Daorsonu se, međutim, može vidjeti kako je izgledalo središte Daorsa. Lokalitet može poslužiti i kao primjer toga kako su mogla izgledati druga središta na istočnom Jadranu u predrimsko doba. To je još jedan razlog zašto je važno zaštititi Daorson.
Kako se Norveška odnosi prema svojoj baštini, a što imamo u BiH?
-Prvo, mnogi su Norvežani ponosni na svoju povijest, osobito na vikinšku baštinu. To smo vidjeli na Svjetskom nogometnom prvenstvu, kada su se, navijajući za Norvešku, pozivali, primjerice, na vikinšku tradiciju veslanja. U Bosni i Hercegovini mnogi ne znaju za predrimsko stanovništvo niti se s njime poistovjećuju. Često prevladavaju mitovi i laži.
Drugo, Norveška ima snažne institucije. Ako netko, primjerice, na arheološkom lokalitetu, bez dozvole koristi detektor metala, a netko to vidi i prijavi, osoba koja je koristila detektor sigurno će biti kažnjena. U Bosni i Hercegovini ljudi detektorima metala pretražuju arheološke lokalitete, pljačkaju ih i uništavaju, ali ni prijava ne jamči da će biti kažnjeni.
Treće, Norveška ima mnogo muzeja. Gradovi u Bosni i Hercegovini često nemaju središnji gradski muzej. Bilo bi dobro da Stolac ima takav muzej jer je grad bogat poviješću. U njemu bi se mogli izložiti i nalazi s Daorsona. Sada se radi toga mora ići u Sarajevo. Važno je naglasiti da je Norveška imala vremena sve to izgraditi. Za to su potrebni vrijeme i volja. Ovo su samo neki primjeri.
Pozvali ste novoizabranu članicu Predsjedništva BiH, Stočanku Darijanu Filipović, da nešto poduzme u vezi s tim?
-Darijana Filipović je iz Stoca i sigurno zna koliko je Daorson važan. Spomenula ga je i na jednom predizbornom skupu. Pripada mlađoj generaciji političara u Bosni i Hercegovini jer je rođena 1987. godine.
Nakon Daorsona Stolac je bio središte Daorsa. Povijest Stoca povezana je s Daorsima. Ako Filipović poduzme nešto konkretno za sigurnost Daorsona, to će biti važno za Stolac, povijest Daorsa i povijest istočnog Jadrana. To može biti i početak većeg poštovanja prema povijesti i arheološkim lokalitetima u Bosni i Hercegovini.
Bilo bi simbolično da upravo Filipović, koja dolazi iz Stoca, grada bogatog poviješću kao što je i cijela Bosna i Hercegovina, pokaže svima nama i budućim generacijama kako se čuvaju povijest i arheološki lokaliteti. Time bi ujedno poslala pozdrav Daorsima, koji su imali važnu ulogu na području Stoca i koje spominju neki od najstarijih autora.
Istina.media
