Problem boravka profesionalnih vozača iz Bosne i Hercegovine u šengenskoj zoni posljednjih je dana dodatno zaoštren, a predstavnici institucija i gospodarstva upozoravaju kako bi situacija mogla imati ozbiljne posljedice za ekonomiju zemlje. Na prvom sastanku Radne skupine za koordinaciju aktivnosti u vezi s ovim pitanjem, održanom u Sarajevu, istaknuto je kako konkretno rješenje još nije pronađeno, dok predstavnici transportnog sektora poručuju da se industrija već nalazi u izuzetno teškom položaju.
Negativne posljedice
Ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto izjavio je kako je problem privukao pozornost europskih institucija tek nakon nedavnih prosvjeda koji su imali regionalni karakter. Prema njegovim riječima, bez tog pritiska pitanje boravka vozača iz BiH u Europskoj uniji vjerojatno ne bi dospjelo u fokus Europske komisije i država članica EU-a, iako bi i one mogle osjetiti negativne posljedice ove situacije.
Forto je naglasio kako se ovaj problem trenutačno tretira kao migracijsko pitanje, iako je suštinski riječ o pitanju trgovine i međunarodnog transporta. Zbog toga se očekuje da Europska komisija pronađe način da profesionalni vozači koji posjeduju licence za međunarodni prijevoz budu izuzeti iz režima ograničenog boravka.
Dodao je kako nitko nije očekivao brzo rješenje, ali je neophodno da se problem riješi jer ignoriranje situacije ili izbjegavanje razgovora neće dovesti do njegova nestanka, piše Avaz.
Govoreći o zaključcima Radne skupine, Forto je naveo kako će Vijeće ministara BiH biti pozvano da hitno zatraži sastanak s Vladom Republike Hrvatske kako bi se razgovaralo o režimu boravka vozača u šengenskom prostoru. Također je najavljeno da će Radna skupina tražiti fleksibilniju primjenu pravila prelaska granice za profesionalne vozače, dok će Ministarstvo vanjskih poslova BiH veleposlanstvima država članica EU-a dostaviti informaciju o ovom problemu.
Domino efekt
Predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić upozorio je da ovo pitanje ne pogađa samo transportni sektor, već cijelu poslovnu zajednicu u Bosni i Hercegovini, ali i u regiji Zapadnog Balkana. Istaknuo je kako bi gubitak poslova kompanija koje koriste transportne usluge mogao dovesti do domino efekta u kojem bi i prijevoznička poduzeća ostala bez posla.
Sličnu zabrinutost izrazio je i predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske Goran Račić, koji smatra kako je riječ o najvećem izazovu za bh. ekonomiju od završetka rata. Upozorio je da bi gašenje transportnog sektora dovelo do rasta logističkih troškova i slabljenja konkurentnosti domaćeg gospodarstva te je pozvao Vijeće ministara BiH da hitno održi izvanrednu sjednicu posvećenu ovom pitanju.
Račić je naveo i konkretne primjere financijskih gubitaka, ističući da je jedna tvrtka iz Laktaša tijekom prethodnih prosvjeda imala dnevne gubitke od oko 600.000 eura. Ako roba ne stigne na vrijeme do poslovnih partnera, poput tvrtke Scania, kompanije se suočavaju i s dodatnim penalima.
Predstavnik Konzorcija Logistika Zijad Šarić iznio je podatak da je samo tijekom jednog dana čak 875 vozača vraćeno s granice s Hrvatskom. Naglasio je kako transportne tvrtke svakodnevno rade u neizvjesnosti jer ne znaju hoće li vozačima biti dopušten ulazak u EU ili će biti vraćeni.
Prema njegovim riječima, problem dodatno usložnjava neujednačena primjena pravila na različitim graničnim prijelazima – na nekima se pravila primjenjuju striktno, dok na drugima to nije slučaj. Slična se situacija, kako je naveo, primjećuje i na granicama sa Srbijom i Hrvatskom.
Šarić je također podsjetio da su prosvjedi transportnih tvrtki i dalje moguća opcija. Ako u međuvremenu ne dođe do konkretnog pomaka, prosvjedi su planirani za 23. ožujka te ih, kako je naglasio, više neće biti moguće odgađati. Istaknuo je da cilj prosvjeda nije blokiranje drugih sektora, već ukazivanje na činjenicu da su upravo vozači i transportne tvrtke trenutačno blokirani. Zaključio je kako se cijeli transportni sektor u Bosni i Hercegovini nalazi u izuzetno teškoj situaciji.
Istina.media
