Sud Bosne i Hercegovine je raspisao tjeralice za više od 60 osoba koje je državno Tužiteljstvo optužilo za ratne zločine, među kojima se nalaze i pravosnažno osuđeni.
Prema informacijama iz Suda Bosne i Hercegovine, glavni razlozi zbog kojih su optuženi i osuđeni nedostupni pravosudnim tijelima jesu preseljenje u državu čije državljanstvo posjeduju, a koja odbija izručiti vlastite građane, te nepostojanje adekvatnih međudržavnih ugovora o ekstradiciji. Dodatnu pravnu složenost stvaraju različita tumačenja kaznenih djela u zakonodavstvima pojedinih zemalja.
„Među najčešćim razlozima nedostupnosti optuženih i osuđenih su odlazak u zemlju čiji su državljani a koja ne izručuje vlastite državljane, kao i nepostojanje odgovarajućeg ugovora o izručenju, dok problem dodatno mogu usložnjavati različita pravna tumačenja kaznenih djela u različitim državama”, pojasnili su iz Suda BiH.
Međunarodna pravna pomoć i statistika izručenja
Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine najviše predmeta međunarodne pravne pomoći razmjenjuje sa Srbijom, Hrvatskom, Njemačkom, Sjedinjenim Američkim Državama i Austrijom, što obuhvaća i procese izručenja osoba za kojima su raspisane tjeralice, prenosi Detektor.
Evidencija Ministarstva za upravljanje predmetima u posljednjih deset godina bilježi 48 zahtjeva upućenih drugim državama za ekstradiciju osoba osumnjičenih za ratne zločine. Od toga je samo jedan zahtjev upućen Crnoj Gori u potpunosti uvažen, dio zahtjeva je odbijen, dok je određen broj predmeta i dalje u procesnoj fazi.
Pravosnažno osuđeni bjegunci pred domaćim pravosuđem
Na popisu pravosnažno osuđenih lica koja su izbjegla zatvorske kazne nalaze se Momir Savić i Vukadin Spasojević, osuđeni na 17 odnosno 11 godina zatvora za zločine počinjene u Višegradu. Među njima su i Mirko Todorović, osuđen na 13 godina zatvora za zlodjela na području Bratunca, Boško Lukić i Dragan Despot, osuđeni na 14 i 18 godina zatvora zbog zločina u Ključu, te Nedžad Tinjak, osuđen na 14 godina zatvora za ratne zločine na području Mostara.
Pravosuđu su i dalje nedostupni Dragan Marjanović, koji je dobio 14 godina zatvora za zločine u Tesliću, Miroslav Duka osuđen na 12 godina za zlodjela u Bileći, te Ilija Zorić i Zoran Stojnić, osuđeni na 20 odnosno osam godina zatvora zbog događaja u Prijedoru. Zbog zločina na prijedorskom području nedostupan je i Mićo Jurišić, osuđen na 11 godina zatvora.
U bijegu se nalaze Simo Stupar, osuđen na 12 godina zatvora za zločine u Vlasenici, Rajko Karlica, osuđen na 15 godina zatvora za zlodjela u Bosanskom Novom, te Ilija Jurić, osuđen na šest godina zatvora zbog zločina u Odžaku. Miodrag Mitrašinović pobjegao je prije pravosnažnosti presude kojom je osuđen na 13 godina zatvora zbog otmice i ubojstva putnika iz vlaka u Štrpcima.
Slučajevi Novaka Đukića i Sakiba Mahmuljina
Među bjeguncima je i Novak Đukić, osuđen na 20 godina zatvora jer je kao zapovjednik Taktičke grupe „Ozren“ Vojske Republike Srpske 25. svibnja 1995. godine naredio granatiranje Tuzle, kada je u masakru na Kapiji ubijeno više od 70 građana.
Bosnu i Hercegovinu je nakon pravosnažne presude u travnju 2022. godine napustio i Sakib Mahmuljin, bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije RBiH, osuđen na osam godina zatvora za ratne zločine počinjene 1995. godine na području Vozuće i Zavidovića.
„Mahmuljin je otišao u Tursku na liječenje”, izjavio je njegov branitelj.
Iako je od Republike Turske zatraženo njegovo izručenje, tamošnje vlasti službeno su priopćile kako on nije lociran na njihovom teritoriju.
Procedura raspisivanja međunarodnih tjeralica
Dušan Milunić, koji je osuđen na 12 godina zatvora za zločine u Prijedoru, jedini je pravosnažno osuđeni čije se ime ne nalazi na službenom popisu Suda BiH, iako je za njim izdat nalog za raspisivanje međunarodne tjeralice.
Iz Suda napominju da nalog za međunarodnu tjeralicu, određivanje pritvora i pokretanje ekstradicije mogu izdati tek kada se tražena osoba nalazi izvan granica Bosne i Hercegovine. Cijeli postupak provodi se diplomatskim kanalima preko Ministarstva pravde BiH kao središnjeg tijela za međunarodnu pravnu pomoć, uz mogućnost preuzimanja izvršenja kazne u određenim okolnostima.
„Sud ne vodi posebnu evidenciju o točnom broju nedostupnih osoba u inozemstvu niti o broju uspješno realiziranih tjeralica”, pojasnili su iz ove pravosudne institucije.
Aktivne Interpolove potjernice i nestanci optuženika
Podaci Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH pokazuju da je u bazi Interpola trenutno aktivno 174 međunarodnih tjeralica koje su bosanskohercegovački sudovi raspisali zbog ratnih zločina, genocida i kaznenih djela protiv čovječnosti.
Popis obuhvaća i optuženike koji su pravosuđu postali nedostupni neposredno nakon završetka prvostupanjskog postupka, kao što su Mile Ujić, optužen za zločine u Rogatici, i Elvir Muminović, koji se tereti za zlodjela u Sarajevu. Mirko Vručinić, optužen za zločine u Sanskom Mostu, nestao je prije šest godina u trenutku kada je njegova obrana trebala iznijeti završnu riječ nakon petogodišnjeg suđenja, nakon čega je za njim izdana tjeralica. Sličnu sudbinu imao je i Dušan Kuzmanović, optužen za zločine u Tesliću, koji je pobjegao pred sam kraj prvostupanjskog procesa.
Srebrenički predmeti i optuženi u bijegu
Veliku pozornost javnosti izazvalo je raspisivanje tjeralice za Milomirom Savčićem, optuženim za pomaganje u genocidu u Srebrenici, nakon što mu je određen pritvor zbog kršenja mjera zabrane i medijskih istupa.
„Tužiteljstvo BiH nastavlja postupak bez obzira na procese koji se vode u drugim zemljama”, naglasili su iz Tužiteljstva povodom činjenice da je za genocid i zločine u Srebrenici nedostupno još desetak osoba, uključujući Aleksu Golijanina i Nedeljka Milidragovića, kojima se u Beogradu sudi za ubojstva u Kravici.
Blizu 300 osoba izvan dosega pravosuđa
Osim za Srebrenicu, najveći broj bjegunaca tereti se za zločine u Prijedoru, pa su tako tjeralice raspisane i za Željkom Rudakom, Dragomirom Šaponjom i Miodragom Vujičićem.
Nakon nekoliko održanih ročišta nedostupan je postao i Rajko Drljača, optužen za zločine u Banjoj Luci, dok je u bijegu Ranko Grab, optužen za ratne zločine na području Bosanskog Novog. Dušan Spasojević tereti se u dva predmeta za zločine u Zvorniku, a Miodrag Nikačević, ranije osuđen za zlodjela u Foči, godinama kasnije nije mogao primiti novu optužnicu.
Naredba za raspisivanje središnje i međunarodne tjeralice nedavno je izdata i za Milenkom Samardžijom, optuženim za zločine počinjene 1992. godine u Bijeljini.
Podaci izneseni na sjednici Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine pokazuju da je ukupno oko 300 osoba osumnjičenih i optuženih za ratne zločine izvan dosega pravosuđa, pri čemu se pred Sudom BiH vode predmeti protiv 106 nedostupnih lica.
Istina.media
