Član Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Bosne i Hercegovine Suad Arnautović izjavio je da odlaskom visokog predstavnika Christiana Schmidta neće prestati mandat Ureda visokog predstavnika (OHR), niti će biti moguće poništavanje zakona koje je on nametnuo.
Govoreći o budućnosti Ureda visokog predstavnika, Arnautović je za Televiziju Sarajevo (TVSA) podsjetio da mandat OHR-a traje sve dok Bosna i Hercegovina ne ispuni uvjete poznate kao “5+2”, među kojima je i pitanje državne imovine.
“Važno je razumjeti da mandat visokog predstavnika traje dok se ne ispune definirani uvjeti”, rekao je Arnautović.
Dodikove tvrdnje bez uporišta
Posebno se osvrnuo na tvrdnje pojedinih političkih čelnika, prije svih Milorada Dodika i njegovih suradnika iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), da bi nakon Schmidtova odlaska mogli poništiti zakone koje je nametnuo.
Prema Arnautovićevim riječima, takve tvrdnje nemaju pravno uporište jer visoki predstavnik djeluje na temelju međunarodnog mandata zasnovanog na Aneksu 10 Daytonskog mirovnog sporazuma, rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) i bonskim ovlastima.
Arnautović je pojasnio da visoki predstavnik, kada intervenira i donese zakon, u određenim situacijama praktično preuzima ulogu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
“Zakon koji donese visoki predstavnik postaje domaći zakon Bosne i Hercegovine. To nije strani akt, nego domaći propis koji može ocjenjivati jedino Ustavni sud Bosne i Hercegovine”, istaknuo je.
Pozvao se i na praksu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, odnosno presudu U 9/00, kojom je obrazložena “teorija funkcionalne dualnosti”, prema kojoj visoki predstavnik ima pravo donositi zakone kada domaće institucije ne funkcioniraju.
Arnautović je naglasio da “političke strukture ne mogu poništiti Schmidtove odluke”.
“Apsolutno ne mogu. Jedino Ustavni sud Bosne i Hercegovine može ocijeniti je li neki zakon u skladu s Ustavom, a nemamo nijedan slučaj da je Ustavni sud poništio zakon koji je donio visoki predstavnik”, kazao je.
Stranci ostaju do funkcionalne države
Dodao je da Ustavni sud Bosne i Hercegovine u takvim slučajevima ima ulogu “negativnog zakonodavca”, odnosno institucije koja može ukinuti zakon ukoliko nije u skladu s Ustavom.
Govoreći o pritiscima na državne institucije, Arnautović je upozorio da postoje političke snage koje zagovaraju slabljenje institucija Bosne i Hercegovine i oduzimanje njihovih nadležnosti.
Kao primjer naveo je pokušaje ograničavanja nadležnosti Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, uključujući prijedloge za ukidanje Glavnog središta za brojanje i oduzimanje nadležnosti SIP-u u području sukoba interesa.
Arnautović je zaključio da međunarodna zajednica neće napustiti Bosnu i Hercegovinu dok država ne postane stabilna i funkcionalna.
Istina.media
