Visoki predstavnik Christian Schmidt tijekom svog mandata, koji je počeo 1. kolovoza 2021. godine, donio je niz odluka kojima je utjecao na političku dinamiku Bosne i Hercegovine. Mnoge od tih odluka izazvale su žestoke reakcije u javnosti i do danas ostale predmetom sporenja.
Tijekom 2022. godine Schmidt je donio niz odluka kojima je utjecao na održavanje Općih izbora, ali najznačajnije posljedice ostavilo je tzv. nametanje u izbornoj noći, kojim se, prema političkim analitičarima, išlo u korist nacionalnim politikama.
U travnju 2022. godine Schmidt je suspendirao Zakon o nepokretnoj imovini RS-a, čime je obustavljena primjena entitetskog zakona do konačne odluke Ustavnog suda BiH kako bi se spriječilo knjiženje državne imovine na entitet.
Zbog blokada na državnoj razini u pitanje je došlo financiranje i održavanje Općih izbora 2022. godine, a Schmidt je to riješio nametanjem odluke o doznačavanju 12,5 milijuna KM Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP), ali i izmjenama Zakona o financiranju institucija BiH kojima je omogućeno trajno osiguravanje novca za izbore, odnosno onemogućene su političke blokade.
U srpnju 2022. godine Schmidt je još jednom posegnuo za tzv. bonskim ovlastima i nametnuo tehničke izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje su se ticale poboljšanja integriteta izbornog procesa. Time su SIP-u dane veće ovlasti za sankcioniranje kršenja izbornih pravila (govor mržnje, zlouporaba javnih resursa), a precizirana su i pravila o trgovini biračkim odborima, piše Klix.ba.
Od svih Schmidtovih odluka tijekom 2022. godine najviše pozornosti privukla je najkontroverznija odluka nametnuta u izbornoj noći, kada je odmah po zatvaranju biračkih mjesta Schmidt donio izmjene Ustava FBiH i izmjene Izbornog zakona. Kao navodni cilj ovih odluka bila je navedena deblokada funkcioniranja Federacije Bosne i Hercegovine.
Broj izaslanika u Domu naroda Parlamenta FBiH povećan je s 58 na 80 (sa po 17 na po 23 izaslanika iz svakog konstitutivnog naroda te sa 7 na 11 iz reda Ostalih). Promijenjen je način izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH te su uvedeni strogi rokovi za imenovanje Vlade FBiH i sudaca Ustavnog suda FBiH.
Ove izmjene nisu izdržale test vremena jer se pokazalo da je i dalje moguće da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ne bude imenovana, što je dovelo Schmidta u težak položaj. Naime, odluke kojima je trebao deblokirati funkcioniranje Federacije BiH nisu bile učinkovite.
2023. godina
Zbog toga je 27. travnja 2023. godine donio odluku kojom je omogućio imenovanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, ali i izazvao trajnu ogorčenost kod dijela političkih predstavnika iz bošnjačkog korpusa.
Naime, Schmidt je donio jednokratnu odluku kojom je “zamijenio” potpis potpredsjednika Federacije BiH iz reda Bošnjaka i omogućio imenovanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
U 2023. godini Schmidt je ponovno suspendirao i Zakon o nepokretnoj imovini RS-a.
U srpnju 2023. godine Schmidt je poništio Zakone RS-a o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neobjavljivanju odluka OHR-a te izmijenio Kazneni zakon Bosne i Hercegovine. Prema izmjenama, nepoštivanje odluka visokog predstavnika postalo je kazneno djelo kažnjivo zatvorom od šest mjeseci do pet godina uz automatsku smjenu s dužnosti.
Upravo su te izmjene bile osnova za kazneno gonjenje i osudu Milorada Dodika, koji je nakon toga smijenjen s pozicije predsjednika Republike Srpske prema odluci Suda Bosne i Hercegovine. Iako su retorički odbijale prihvatiti ovlasti Christiana Schmidta, vlasti u Republici Srpskoj provele su njegove odluke.
Izmijenjen je članak zakona o “Napadu na ustavni poredak”. Izbrisana je riječ “fizička sila”, čime je kriminalizirano i rušenje ustavnog poretka (i blokiranje Ustavnog suda) kroz nelegalne zakone, a ne samo oružjem.
2024. godina
U ožujku 2024. godine Schmidt je nametnuo nove izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje su obuhvatile uvođenje modernih tehnologija, biometrije i elektroničkog brojanja glasova. Također, predviđena je depolitizacija biračkih odbora i stroga zabrana kandidiranja osobama koje su osuđene za ratne zločine, genocid i zločine protiv čovječnosti.
Krajem te godine Schmidt je nametnuo odluke kojima je deblokirana isplata plaća i pravno omogućeno funkcioniranje Nacionalne i sveučilišne knjižnice Bosne i Hercegovine te šest drugih državnih institucija kulture.
2025. godina
U siječnju 2025. godine stavljeni su izvan snage zaključci Narodne skupštine RS-a čiji je cilj bio osporavanje legitimiteta Suda i Tužiteljstva BiH, doneseni pod pritiskom suđenja Miloradu Dodiku.
Plaćanje duga Viaductu po arbitraži koju je Republika Srpska izgubila s tom slovenskom tvrtkom u iznosu od više od 100 milijuna KM uz zatezne kamate koje su svakodnevno rasle, bilo je ključno pitanje u proljeće i rano ljeto 2025. godine. Naime, zbog neisplaćivanja duga prijetila je zapljena državne imovine te funkcioniranje BHANSA-e, čija su se sredstva našla pod blokadom.
Schmidt je odlukom iskoristio neraspoređena sredstva od trošarina na ceste koja su godinama bila blokirana na jedinstvenom računu. Od ukupno oko 316 milijuna KM blokiranih rezervi, visoki predstavnik naložio je da se uzme oko 120 milijuna KM koji pripadaju Republici Srpskoj i da se prebace Ministarstvu financija i trezora BiH isključivo za namirivanje potraživanja tvrtke “Viaduct”.
Mandat Christiana Schmidta izazivao je političke kontroverze i njegove posljedice osjetit će se u budućnosti, ali on je imao i ključnu ulogu u deblokiranju nekoliko bitnih procesa za funkcioniranje države. Izmjene Izbornog zakona trebale bi dovesti do poštenijih izbora, a osigurani su barem tehnički uvjeti za funkcioniranje financiranja izbora kada postoje političke blokade.
Također, osigurao je mogućnost deblokade institucija kulture od državnog značaja, a i u slučaju Viaducta zaštitio je interese države.
Njegove političke odluke izazvale su puno više kontroverzi, ali su dovele i do toga da je Milorad Dodik sudski odgovarao i smijenjen nakon odluke Suda Bosne i Hercegovine.
Ipak, vrijeme će pokazati je li najveća odluka Christiana Schmidta bila ona koju nije donio, a tiče se državne imovine Bosne i Hercegovine.
Istina.media
