Crno tržište duhana u Bosni i Hercegovini godinama ostaje jedna od najvećih „rupa” sive ekonomije, a ključ problema krije se upravo u zakonskoj razlici između sirovog i prerađenog duhana. Dok su cigarete i ostali duhanski proizvodi pod strogim nadzorom države, sama biljka duhana i sirovi list – nisu predmet trošarinskog oporezivanja.
Prema važećem Zakonu o trošarinama Bosne i Hercegovine, trošarina se ne obračunava na duhan kao biljku niti na sirovi list duhana, koji se tretira kao poljoprivredni proizvod. Oporezuju se isključivo trošarinski proizvodi proizvedeni ili uvezeni u BiH – cigarete, cigare, cigarilosi i duhan za pušenje.
Zakon jasno definira trenutak nastanka porezne obveze. Trošarina se obračunava tek kada proizvođač prvi put stavlja u promet trošarinski proizvod ili kada se takav proizvod uvozi u BiH.
Drugim riječima, biljka duhana sama po sebi nije predmet trošarinskog oporezivanja sve dok ne postane proizvod namijenjen krajnjoj potrošnji, piše Klix.
Članak 6. Zakona o trošarinama dodatno precizira što se smatra duhanskim prerađevinama. U kategoriju duhana za pušenje ulazi rezani, usitnjeni ili prešani duhan prikladan za pušenje bez dodatne industrijske obrade, ali i drugi duhanski proizvodi koji se stavljaju u maloprodaju. Čak se i ostaci listova duhana i nusproizvodi nastali preradom tretiraju kao trošarinska roba.
Upravo na toj granici između sirovine i gotovog proizvoda nastaje najveći problem.
Dok je legalno tržište cigareta pod kontrolom Uprave za neizravno oporezivanje BiH kroz sustav trošarina i trošarinskih markica, sirovi duhan kao poljoprivredna kultura ostaje izvan takvog režima nadzora. Stručnjaci upozoravaju da dio tog duhana završava u ilegalnim tokovima – bez evidencije, bez kontrole i bez plaćenih davanja.
Na crnom tržištu diljem BiH najčešće se prodaje rezani duhan „na kilogram”, bez deklaracije, zdravstvenih upozorenja i trošarinskih markica. Zbog znatno niže cijene u odnosu na legalne cigarete, ovakvi proizvodi imaju stabilnu potražnju među potrošačima osjetljivim na rast cijena.
Problem, međutim, nije samo fiskalne prirode.
Ekonomisti i stručnjaci za javne financije upozoravaju da ilegalno tržište duhana istodobno predstavlja i pitanje javnog zdravlja i sigurnosti građana. Duhan koji se prodaje izvan legalnih tokova ne prolazi propisane kontrole kvalitete, nema jasno podrijetlo niti jamstvo zdravstvene ispravnosti.
Dodatni izazov predstavlja i podjela nadležnosti među institucijama. Uprava za neizravno oporezivanje BiH kontrolira uvoz trošarinskih proizvoda, obračun i naplatu trošarina te sustav trošarinskih markica, ali nema primarnu nadležnost nad proizvodnjom, sadnjom i evidencijom sirovog duhana. To područje pripada sektoru poljoprivrede i statistike.
U praksi to znači da država ima relativno precizan pregled legalnog tržišta duhanskih prerađevina, ali nema potpunu kontrolu nad količinama proizvedenog i prometovanog sirovog duhana.
Prema dostupnim međunarodnim statistikama, proizvodnja lista duhana u BiH posljednjih godina opada, ali stručnjaci upozoravaju da dio tržišta ostaje izvan službenih evidencija upravo zbog nelegalne trgovine i sive ekonomije.
Sličan princip postoji i u Europskoj uniji. Harmonizirana pravila EU-a uglavnom se odnose na gotove duhanske proizvode, dok sama biljka duhana nije predmet trošarinskog oporezivanja.
Ipak, pojedine članice Europske unije uvele su posebne registre i obveze evidencije za proizvođače, otkupljivače i distributere sirovog duhana kako bi spriječile ilegalnu preradu i šverc.
Sve se češće i u BiH otvara pitanje uvođenja strožih pravila registracije i praćenja prometa duhanske sirovine. Cilj takvih mjera bio bi jačanje kontrole nad tržištem sirovog duhana i suzbijanje sive ekonomije koja godinama prati ovo područje.
Jer dok država ubire milijarde kroz trošarine na legalne cigarete, dio tržišta i dalje funkcionira daleko od poreznih evidencija – u prostoru između njive i crnog tržišta.
Istina.media
