Krajem travnja u Dubrovniku bi trebalo biti potpisan međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske u vezi s izgradnjom plinovoda Južna interkonekcija, međutim kao problem pojavljuje se pitanje “državne imovine” koje, kako stvari sada stoje, prijeti da, u najboljem slučaju, uspori ovu investiciju.
Zakon o državnoj imovini i prepreke
Ovaj projekt nemoguće je realizirati uz Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je još 2005. godine nametnuo OHR, i prema neslužbenim informacijama u BiH, danima unazad o ovom pitanju razgovara se u okviru zemalja Kvinte (SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija). To ne treba čuditi s obzirom na to da je Vlada FBiH predložila izmjene Zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska na način da će taj projekt realizirati američka kompanija “AAFS Infrastructure and Energy”.
Ipak, da bi počeli bilo kakvi radovi na tom i sličnim projektima, treba riješiti pitanje “državne imovine”, što domaći političari zbog potpuno različitih stavova nisu učinili u proteklih više od 20 godina, pišu Nezavisne novine.
Stavovi sarajevskih i entitetskih vlasti
Već sada se spekulira da stranke sa sjedištem u Sarajevu neće pristati na “parcijalno” rješavanje ovog pitanja, već će inzistirati da se to riješi na razini BiH, odnosno da Parlamentarna skupština BiH usvoji zakon o “državnoj imovini”. S druge strane, za Republiku Srpsku, a više puta su to istaknuli, to je neprihvatljivo.
Bošnjački dužnosnici tvrde da “državna imovina” po Ustavu i odlukama Ustavnog suda BiH pripada BiH, dok u Republici Srpskoj naglašavaju da po tom istom Ustavu BiH, Bosna i Hercegovina nema imovinu i ona pripada u potpunosti entitetima.
Pravna analiza i mogućnosti rješenja
“Ustavni sud BiH nije prejudicirao konačno rješenje, već je u odlukama proširivao zabranu i utvrdio da Parlamentarna skupština BiH treba usvojiti zakon kojim će se urediti ovo pitanje. Između ostalog, zakonom se treba urediti raspodjela državne imovine, formirati njezin registar i osnovati agencija koja će upravljati državnom imovinom. Dalje, državi treba ona imovina koja je potrebna za njezino funkcioniranje plus opća i javna dobra koja su res extra commercio, a ostala imovina treba se staviti u funkciju gospodarskog i ekonomskog razvoja i razvoja lokalnih zajednica”, rekao je pravni stručnjak Damir Sakić, dodajući da je najbolje da se OHR nikada nije ni miješao u ovo pitanje.
On kaže da ga ne bi iznenadilo da Kvinta, s obzirom na to da postoji veliki interes za realizaciju projekata energetske i prometne infrastrukture, pristupi rješavanju ovog pitanja i nametne nešto s čim će svi biti “pomalo nezadovoljni”.
“To pomalo nezadovoljni može biti rješenje u kojem niti jedna razina vlasti neće biti isključivi titular prava vlasništva nad državnom imovinom, te da će ista biti raspodijeljena na teritorijalno-funkcionalnom principu, uz davanje državi potrebne imovine za njezino funkcioniranje”, rekao je za “Nezavisne” Sakić.
Stavovi političkih lidera
Što se tiče projekta Južna interkonekcija, Dragan Čović, lider HDZ-a, kaže da ne zna što su predstavnici Kvinte učinili, ali da je komunicirao s predstavnicima američke administracije u BiH te da se nada da će oni izaći “s konkretnim priopćenjem”.
“Slušao sam osvrt kolega iz SDA i SDP-a na tu temu i mislim da imamo usklađene stavove po puno pitanja. Treba zaštititi interes BiH, a to još treba omogućiti i svim drugim razinama vlasti, u skladu s Ustavom. Odluka o državnoj imovini, kakva je sada, evidentno je prepreka investicijama širom BiH. Treba pronaći adekvatno rješenje po ovom pitanju, jer mnoge investicije čekaju”, rekao je Čović.
Podsjećanja radi, SDA i SDP isti dan izašli su sa skoro identičnim priopćenjem u kojem kažu da se pitanje “državne imovine” treba rješavati kroz zakon koji će donijeti Parlamentarna skupština BiH i to na način da ta imovina pripada BiH. Kao prijelazno rješenje, iz SDA su predložili da se na razini BiH formira komisija koja bi vršila pojedinačna izuzeća od privremene zabrane raspolaganja “državnom imovinom”, dok je Saša Magazinović, šef Kluba zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekao da “fleksibilna tumačenja za nas nisu prihvatljiva”.
“Ovo što su SDP i SDA rekli samo je jedan dokaz kako se oni ujedine kad treba učiniti neku smicalicu Republici Srpskoj i oni su tu uvijek zajedno. Vjerojatno su čuli da se nešto kreće oko toga. Propao je pokušaj Šmita (Kristijan Šmit) da to riješi, i moram reći da su tajno formirane neke komisije, koje su kreirale rješenja”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
On je rekao da su ta rješenja podrazumijevala da igrališta i parkovi pripadnu lokalnim zajednicama, a Republika Srpska ne bi imala nikakve imovine. Naveo je da je trebalo da objekti škola koje su napravljene prije sukoba 1991. godine pripadnu BiH, a da Republika Srpska plaća zakupninu.
Dodik je rekao i da termin “državna imovina” ne postoji, te da sva javna dobra pripadaju Republici Srpskoj i da će tako i ostati, te da nema namjeru popustiti ili dati.
“Republika Srpska, dok je ove ekipe, neće ni sjedati za stol gdje se o tome priča. Republika Srpska može pogledati te neke funkcionalne priče i nemamo ništa protiv da, ako neke institucije kupe imovinu u Republici Srpskoj, da se ta imovina knjiži na te institucije”, rekao je Dodik.
