Pametno, neustrašivo novinarstvo

KRONIKA NAMJEŠTENIH TENDERA Kako se uz prešutnu odobrenje institucija vrši prelijevanje javnog novca u privatne džepove

Foto: Preuzeto s Žurnal.info

U rujnu 2023. godine „Prointer“, tvrtka s kojom „surađuje“ Igor Dodik – sin osuđenoga bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika – potpisala je s institucijama, javnim poduzećima i ustanovama stotine ugovora vrijednih oko 300 milijuna KM. Pitanje o regularnosti tih poslova više nitko nije postavljao, pa ni tadašnji direktor Elektroprijenosa Bosne i Hercegovine, kadar HDZ-a Mato Žarić. Uz ponudu favorita na stolu se tada našao i ugovor vrijedan 175.488 KM s uračunatim PDV-om.

U uvjetima za finalizaciju posla bili su pobrojani certifikati koje su u tom trenutku posjedovali isključivo „stručnjaci“ zaposleni u ovom tenderskom divu. Informatička zajednica uvelike je upozoravala da su ti uvjeti nepotrebni, odnosno „izmišljeni“ radi očigledne namještaljke.

Tenderski kriminal pred očima nadležnih

Pred očima zaposlenih u Agenciji za javne nabave BiH i tužitelja koji „ne razumiju tenderski kriminal“, tako je prošla još jedna u niz tisuća sličnih priča pod nazivom „Usluge održavanja IKT infrastrukture s produženjem licenci za TK opremu“. Bahaćenje tvrtke povezane s obitelji Dodik okončano je uvođenjem američkih sankcija, uz podrobno obrazloženje o načinu financiranja ove koruptivne mreže, piše Žurnal.

Danas su na sceni novi akteri, ali je pozadina ostala identična. Na čelu „Elektroprijenosa“ od studenoga 2024. godine nalazi se Miro Džakula, bivši direktor Uprave za neizravno oporezivanje BiH, odan istim političkim strukturama. Svojeg nasljednika dobio je i „Prointer“.

Posljednja dva računa ove tvrtke, koja je u svojim registratorima imala isključivo ugovore s javnim sektorom, ugašena su 18. listopada iste godine. Samo jedanaest dana ranije, 7. listopada, u svoju treću poslovnu eru zakoračio je Vlajko Topić s tvrtkom „Tehnotim“.

Nastavak prakse bez konkurencije

Ni naziv posla ni novčani iznos nisu se značajnije mijenjali. Za održavanje IKT infrastrukture s produženjem licenci za TK opremu „Elektroprenos“ je te godine namijenio 175.494 KM. Na Džakulinu adresu stigla je samo jedna ponuda – ona koju su podnijeli „Tehnotim“ i tvrtka „Mojit“ u vlasništvu Mirka Mršića, a koja je u 2025. godini zapošljavala samo jednog radnika. Dileme nije bilo 22. lipnja, kada je ugovor i službeno potpisan.

Spomenuti slučaj nije usamljen u rasponu od samo mjesec dana. Iz sjene djeluje i predsjednik RS Siniša Karan. Iako se ne pojavljuje pred glasačima koji su ga birali i nema posebna ovlaštenja – niti približno ona kakva je na istoj funkciji imao Milorad Dodik – spreman je potpisati sve što mu stigne na stol. Ugovor za održavanje IT infrastrukture i opreme vrijedan 140.400 KM s „Tehnotimom“ potpisan je 3. srpnja, pri čemu je ponovno prispjela samo jedna ponuda.

Milijunski poslovi za fantomsku tvrtku

Uslugama ove fantomske tvrtke, koja nema čak ni broj telefona za kontakt s eventualnim kupcima, zadovoljno je i Dodikovo kumče Dragan Stanković, instaliran na čelo Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, inače sin Budimira Stankovića, laktaškog tajkuna i Dodikova kuma. Održavanje računarske opreme procijenjeno je na 85.000 KM bez PDV-a. Topić se javio s tek četiri marke jeftinijom ponudom, pa je ugovor pripao njemu, čime se konačna cifra s porezom popela na 99.445 KM.

Kada se zbroje rezultati, zaključeno je kako su “tri ugovora potpisana od 22. lipnja do 16. srpnja vrijedna ukupno 415.340 KM.”

Ni dvije godine od službenog početka rada „Tehnotima“, u kojem su zaposleni mahom bivši radnici „Prointera“, javni sektor s ovom je tvrtkom sklopio 58 ugovora ukupne vrijednosti 11.868.757 KM.

Impresivna dobit bez portfolija

Samo u prvoj godini poslovanja tvrtka bez ikakva referentnog portfolija prihodovala je 5.858.201 KM i prikazala neto dobit od 2.887.878 KM.

Na podužem popisu institucija kojima ova tvrtka pruža usluge i isporučuje IT opremu nalaze se: Fond zdravstvenog osiguranja RS, Služba za zajedničke poslove Vlade RS, Sveučilišni klinički centar RS, Ministarstvo za znanstvene tehnologije, razvoj i visoko obrazovanje RS, Poreska uprava RS, Elektroprijenos BiH, Regulatorna agencija za komunikacije BiH, Vlada RS, Elektrodistribucija Pale, Pošte Srpske, Služba predsjednika RS, Autoputevi RS, Fond mirovinskog i invalidskog osiguranja RS, Glavna služba za reviziju javnog sektora RS, Elektroprivreda RS, Republička uprava za inspekcijske poslove RS, Investiciono-razvojna banka RS, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH, Šume RS, Agencija za osiguranje RS, Hidroelektrane na Trebišnjici te Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS.

Unatoč promjeni imena tvrtki i formalnih aktera, pozadina ostaje nepromijenjena, izjavili su dobro upućeni izvori, naglasivši na kraju da se „na ministarskim i direktorskim pozicijama i dalje nalaze isključivo kadrovi SNSD-a ili njihovih koalicijskih partnera.“

Istina.media