U maloj dvorani Hotela Mostar održan je okrugli stol pod nazivom „Sustav prikupljanja otpada u Mostaru – usluga po mjeri potrošača?“, u organizaciji Udruge Futura. Na skupu su predstavljeni rezultati velike online ankete u kojoj je sudjelovalo više od 600 građana Mostara, a otvorena je i jedna od najkonkretnijih javnih rasprava o komunalnom sustavu u posljednjih nekoliko godina.
Građani jasno poručili: sustav nije prilagođen korisnicima
Rezultati istraživanja pokazali su visoku razinu nezadovoljstva građana postojećim sustavom prikupljanja otpada, posebno u dijelu koji se odnosi na lokacije i stanje kontejnera, nedostatak informacija te neujednačenu kvalitetu usluge.
Prema prezentiranim podacima, čak 81,5 % ispitanika smatra da lokacije posuda nisu prilagođene stvarnim potrebama građana, dok 53,5 % građana ne zna točan raspored odvoza otpada. Također, više od 90 % ispitanika navodi problem prepunjenih kontejnera, što ukazuje na nesklad između kapaciteta i stvarnih potreba na terenu.
Organizatori ističu da je anketa imala neočekivano velik odaziv.
„Očekivali smo između 50 i 100 odgovora, ali dobili smo više od 600. Ljudi su ozbiljno shvatili anketu i jasno artikulirali probleme“, rekao je Marin Bago iz Udruge Futura.
Bago je također naglasio da je cilj događaja upravo otvaranje prostora za glas građana u procesu odlučivanja.
Komunalni sustav: između operativnih problema i financijskih ograničenja
Direktor JP Komunalno Mostar Rašid Hadžović iznio je niz izazova s kojima se poduzeće suočava, od financija do infrastrukture i organizacije rada.
Prema njegovim riječima, godišnje se u Mostaru prikupi oko 30.000 tona otpada, a svakodnevno se, kako je naveo, samo ispod područja Starog mosta na dnevnoj bazi uklanja oko 10 vreća od 120 litara otpada koje grad ne pokriva financijski.
Hadžović je istaknuo i problem zastarjele infrastrukture, nedostatka vozila te visokih operativnih troškova, posebno goriva.
„Svaki izlazak na teren za nas predstavlja financijski minus. Mjesečno trošimo oko 30.000 litara goriva, a situacija s financiranjem izuzetno je teška“, naveo je.
Dodao je i da Grad Mostar donosi ključne odluke o lokacijama kontejnera, rasporedu rada i organizaciji sustava, dok istodobno, prema njegovim tvrdnjama, financijska podrška kasni.
Krupni otpad i informacijski jaz
Jedna od ključnih tema okruglog stola bio je sustav odvoza krupnog otpada, koji građani ocjenjuju kao nejasan i nedovoljno transparentan.
Prema podacima ankete, 74,2 % građana ne zna plan odvoza krupnog otpada, dok se dodatno ističe problem nedostatka informacija o rasporedu i pravilima odlaganja.
JP Komunalno navodi da se krupni otpad odvozi jednom mjesečno po zonama, ali uz obveznu prethodnu najavu građana.
Ipak, iz rasprave je proizašao zaključak da informiranost građana o tom sustavu ostaje na vrlo niskoj razini.
Građani nisu uključeni u planiranje sustava
Prezentirani rezultati ankete otvorili su i pitanje participacije građana u donošenju odluka.
Prema istraživanju, 100 % ispitanika navodi da nije bilo konzultirano prilikom izrade plana razmještaja kontejnera, što organizatori označavaju kao ozbiljan demokratski deficit.
Također, 60,5 % građana nema pristup zelenim otocima za selekciju otpada, dok 53,4 % selekciju ne smatra prioritetom, što ukazuje na nizak stupanj implementacije sustava recikliranja u praksi.
Zaključak prezentacije bio je jasan: građani ne mogu poštovati sustav ako u njemu nisu sudjelovali niti su adekvatno informirani o njegovu funkcioniranju.
„Plaćamo isto, ali ne dobivamo isti standard“
Jedan od ključnih zaključaka okruglog stola odnosi se na neujednačenu kvalitetu usluge.
Iako građani plaćaju jedinstvenu cijenu komunalne usluge, kvaliteta i dostupnost infrastrukture značajno variraju od naselja do naselja.
„Ako građani plaćaju isti iznos, legitimno je očekivati ujednačen standard. Današnji sustav to ne pokazuje“, poručeno je.
Na okruglom stolu sudjelovali su i predstavnici lokalne vlasti, kao i predstavnici nevladinog sektora i komunalnog poduzeća.
U raspravi je sudjelovala i Željka Aničić, koja je istaknula potrebu za boljim planiranjem komunalne infrastrukture i jasnijom komunikacijom prema građanima.
Zaključak: sustav traži reformu i veću transparentnost
Okrugli stol u Mostaru otvorio je niz pitanja koja se ne odnose samo na operativne izazove, već i na širu strukturu upravljanja komunalnim sustavom.
Građani su kroz anketu i raspravu jasno poručili da žele veću transparentnost, bolje informiranje, ravnomjernu dostupnost usluga i uključivanje u proces odlučivanja.
Kako je istaknuto na kraju događaja, bez aktivnog uključivanja korisnika usluga – građana – teško je govoriti o funkcionalnom i pravednom komunalnom sustavu.
„Vrijeme je da se čuje i glas potrošača“, zaključeno je na skupu u Mostaru.
Irma Leto Nametak / Istina.media
