Samo 12 kilometara od Mostara, ispod visoke litice u Blagaju, iz špilje izvire rijeka koja je odmah dovoljno snažna da pokreće mlinove. Vrelo Bune ubraja se među najjača krška vrela u Europi, a njegovo podzemlje ni nakon pola stoljeća istraživanja nije do kraja otkriveno.
Većina rijeka nastaje postupno, od potoka koji se spajaju u planinama. Buna je drukčija: Ona se odjednom pojavljuje iz otvora špilje u podnožju litice u Blagaju. Već na prvom metru toka to je rijeka, a ne izvor.
Koliko je snažna, najbolje pokazuje rekord iz siječnja 1971. godine. Tada je iz špilje izviralo 380 kubičnih metara vode u sekundi. To je više od prosječnog protoka mnogih velikih rijeka u regiji, piše N1.
Koliko vode izvire iz stijene
Prema podacima Međunarodne unije geoloških znanosti (IUGS), prosječna izdašnost vrela iznosi oko 23,7 kubičnih metara u sekundi. Ljeti pada na samo tri kubična metra, a u kišnim mjesecima doseže 120.
Razlika između ljetnog minimuma i rekorda iz 1971. golema je. Ista špilja u jednoj sezoni daje tri kubična metra vode u sekundi, a u drugoj višestruko više.
Voda se prikuplja na području od oko 1100 četvornih kilometara. Kiša i snijeg poniru u krš visoravni iznad Mostara te podzemnim kanalima putuju do Blagaja. Zato je voda tijekom cijele godine hladna, s temperaturom između 10 i 11 stupnjeva.
Ronioci još traže kraj
Prvi ronioci ušli su u podzemne sifone vrela 1973. godine. Bili su to G. Franczia-Kiss i C. Touloumdjian. Nove ekspedicije uslijedile su 1984., 1999. i 2003. godine.
Dosad je istraženo oko 520 metara potopljenih kanala. Najdublja točka do koje su ronioci stigli nalazi se 72 metra ispod razine na kojoj voda izlazi na površinu. Kraj sustava nije pronađen.
Drugim riječima, od najdublje istražene točke do izlaza na površinu poznat je samo dio puta kojim voda prolazi. Odakle točno dolazi i kojim kanalima, ostaje otvoreno pitanje.
Tekija koja stoji na samoj vodi
Tik uz vrelo, ispod litice, stoji derviška tekija. Danas je to jedan od najfotografiranijih prizora u Bosni i Hercegovini.
Buna je duga samo devet kilometara. Nakon toga ulijeva se u Neretvu. Unatoč tome, vrelo je jedno od najposjećenijih mjesta u Hercegovini, a turisti dolaze i izvan sezone.
Za posjetitelje je prizor jednostavan: Litica, špilja, tekija i voda u prvom planu. Ispod te površine nalazi se sustav kanala čiji kraj još nitko nije vidio.
