Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) raspisalo je natječaj za izbor predsjednika Suda Bosne i Hercegovine. Riječ je o vodećoj pravosudnoj funkciji koja je nepopunjena u punom kapacitetu već gotovo tri godine. Pravni stručnjaci, novinari i odvjetnici naglašavaju kako je izbor prvog čovjeka ove institucije od presudne važnosti ne samo za unutarnju organizaciju pravosuđa, već i za prijeko potrebno vraćanje povjerenja javnosti u pravni sustav.
Specifičnost ovlasti i europski presedan
Bivši sudac Državnoga suda Branko Perić upozorava na iznimnu osjetljivost ove pozicije. Ističe kako je Sud BiH jedinstven primjer u europskom pravosuđu jer se pod istim krovom i pod upravom jednoga predsjednika nalaze i prvostupanjski i Apelacijski sud. U ostalim europskim pravnim sustavima, podsjeća Perić, ti su sudovi strogo razdvojeni i posjeduju neovisne administrativne strukture.
Dodatni problem, prema njegovu mišljenju, leži u činjenici da predsjednik Suda BiH bira i imenuje suce Apelacijskog suda. Takva koncentracija upravljačke moći izravno dovodi u pitanje neovisnost cjelokupnog suda. Uz to, predsjednik posjeduje i iznimno osjetljivu ovlast izdavanja zapovijedi Obavještajnoj službi za tajno praćenje i prisluškivanje.
„Bivši predsjednik, koji je suspendiran pa optužen za zlouporabu položaja, tereti se, među ostalim, upravo za uništavanje službenih spisa vezanih uz zapovijedi za tajno praćenje. To je područje u kojem su zlouporabe iznimno opasne. Ako čelnik Suda u dogovoru s ravnateljem obavještajne službe krši propise, tada postajemo društvo bez odgovornosti u kojem oni koji bi trebali čuvati zakon zapravo rade protiv njega“, naglašava Perić.
Slučaj Ranko Debevec i višegodišnje “v.d. stanje”
Odlukom Prvostupanjskog disciplinskog povjerenstva VSTV-a početkom srpnja ove godine, Ranko Debevec razriješen je dužnosti predsjednika i suca Suda BiH. Prije pravomoćnosti te odluke podnio je ostavku na sve pravosudne funkcije. Debevec je bio suspendiran još od kraja 2023. godine, od kada dužnost vršiteljice dužnosti predsjednika obavlja sutkinja Minka Kreho. Protiv njega se istodobno vodi i kazneni postupak zbog optužbi za zlouporabu položaja, krivotvorenje službene isprave, primanje dara radi trgovanja utjecajem, neovlašteno prisluškivanje, lažno predstavljanje te kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova BiH.
Perić problematizira i činjenicu da je suspendirani čelnik suda godinama primao punu plaću, dok je vršiteljica dužnosti sve to vrijeme upravljala institucijom bez provedene natječajne procedure i izbornog legitimiteta.
Odvjetnički i organizacijski kut gledanja
Odvjetnik Miodrag Stojanović, koji redovito zastupa klijente pred Sudom BiH, napominje kako braniteljima nikada nije svejedno tko se nalazi na čelu suda. Ističe da efikasnost postupaka izravno ovisi o organizacijskim sposobnostima predsjednika. To uključuje osiguravanje redovitog održavanja rasprava, funkcioniranje tehničke opreme (poput videolinkova i kamera), ali i pravodobno plaćanje odvjetnika angažiranih po službenoj dužnosti.
Također, Stojanović naglašava važnost uloge predsjednika pri davanju preporuka VSTV-u u vezi s popunjavanjem pražnjenih sudačkih mjesta i određivanjem potrebnog broja sudaca. Za to je, smatra, potrebna angažirana, stručna i odlučna osoba.
Procesi od javnog interesa i narušeni integritet
Istraživačka novinarka Renata Radić-Dragić iz Centra za istraživačko novinarstvo podsjeća da pozicija predsjednika Suda BiH nosi stvarnu moć nad financijama, unutrašnjim procedurama i dodjelom predmeta. Naglašava kako je riječ o ključnoj državnoj instituciji nadležnoj za procesuiranje najtežih oblika organiziranog kriminala, ratnih zločina i terorizma — područja po kojima međunarodna zajednica i javnost procjenjuju uspješnost cjelokupnog pravosuđa.
Kada na čelo takve institucije dođe osoba bez profesionalnog integriteta, navodi Radić-Dragić, to narušava radnu atmosferu, moral sudaca i transparentnost. Upravo od stava predsjednika ovisi koliko će rad Suda biti otvoren prema medijima i javnosti.
Slično razmišlja i novinarka Inforadara Amra Brkić-Čekić. Iako predsjednik ne može niti smije utjecati na sadržaj pojedinačnih sudskih odluka, on mora biti osoba neupitnoga autoriteta koja ne ostavlja prostor za sumnju u političke pritiske ili pogodovanja. Slučaj Debevec, ističe Brkić-Čekić, ogolio je duboku krizu kredibiliteta uzrokovanu vanjskim utjecajima.
Uvjeti za izbor novog rukovodstva
Perić se osvrnuo i na dosadašnju praksu izbora čelnika u pravosuđu, tvrdeći kako se odluke često nisu donosile na temelju stručnosti i morala, već pod utjecajem političkih središta moći, OHR-a i utjecajnih veleposlanstava. Smatra kako je nužno zakonski precizirati kriterije: novi predsjednik mora biti dugogodišnji pravnik besprijekorne biografije koji je svoj integritet dokazao kroz neovisno donošenje odluka i javni angažman.
Pitanje narušenog povjerenja u Sud BiH dodatno je opterećeno i načinom vođenja pojedinih eksponiranih predmeta, poput onog protiv Milorada Dodika zbog napada na ustavni poredak. Postupanje Suda u tom slučaju — od ograničenog medijskog praćenja i nepotpunih snimki do manjka obrazloženja pojedinih odluka — otvorilo je dodatne rasprave o jednakom tretmanu i transparentnosti ove pravosudne institucije.
Istina.media
