Cijene domova za stare u BiH premašuju prosječnu mirovinu, liste čekanja rastu, a sve je veća potreba za njegom nepokretnih osoba.
Demografske promjene u Bosni i Hercegovini postaju sve vidljivije. Stanovništvo je sve starije, dok odlazak mladih dovodi do manjka onih koji mogu voditi brigu o starijim članovima obitelji. Zbog toga raste interes za centre za stare i nemoćne osobe. Liste čekanja su sve dulje, a cijene smještaja premašuju iznos prosječne mirovine.
Kako izgleda život korisnika u domovima za stare?
Umirovljena profesorica njemačkog jezika Mila Mandurić već četvrtu godinu boravi u mostarskom Centru za stare i iznemogle osobe.
Kaže da je zadovoljna uslugom, dobro se slaže s ostalim korisnicima, a djeca joj redovito dolaze u posjet.
„Oni mi dolaze veoma često, plate mi dom, ono što nedostaje do 1000 maraka, odu u trgovinu i kupe sve što treba”, priča ona za Federalnu.
U dvjema jedinicama mostarskog centra trenutačno boravi oko 120 osoba treće životne dobi. Mnogi među njima nisu u mogućnosti sami financirati boravak, iako ovaj centar slovi za najpovoljniji u ovom dijelu zemlje.
Zašto prosječna mirovina više nije dovoljna?
Prosječna mirovina u Federaciji BiH iznosi oko 840 KM, dok su cijene smještaja i njege nešto više.
„Prva kategorija je za pokretne korisnike i iznosi 900 KM. Druga je za nepokretne korisnike i iznosi 1100 KM, dok jednokrevetne sobe koštaju 1000 KM”, pojasnila je socijalna radnica u Centru za stare i iznemogle osobe Mostar Adelisa Delić.
U drugim centrima cijene su uglavnom više, a u pojedinim ustanovama dosežu i do 2800 KM, ovisno o stupnju pokretljivosti korisnika. Unatoč visokim troškovima, interes za smještaj ne opada.
Zašto su liste čekanja sve dulje?
„Definitivno ne možemo udovoljiti svim zahtjevima. Imamo poprilično dugu listu čekanja”, izjavila je voditeljica Doma za stare i iznemogle osobe Emaus Ana Pavlović.
Prema riječima Adelise Delić, najveća je potreba za smještajem nepokretnih osoba.
„Liste čekanja jesu dulje, ali ovise o kategoriji korisnika. Veća je potražnja za smještajem nepokretnih korisnika i tu je lista čekanja znatno dulja, dok za pokretne korisnike taj proces ide brže”, istaknula je Delić.
Povećava se i broj korisnika kojima je potrebna palijativna njega.
Hercegovačko-neretvanskoj županiji nedostaje centar namijenjen toj vrsti korisnika. Samo u ovom domu potražnja premašuje postojeće kapacitete za 25 do 30 posto. Problem predstavlja i nedostatak stručnog kadra u ovom sektoru, dok se očekuje da će pritisak na sustav u nadolazećem razdoblju dodatno rasti, navodi Federalna.
Istina.media
