Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH, koji definira obijesnu vožnju i donosi stroge kazne za takvu vrstu prekršaja, na snagu stupa 27. svibnja 2026. godine.
Za koje prekršaje slijede najstrože kazne
Zakonske izmjene, po kojima će policija, dakle, početi postupati od srijede, donose kazne koje dostižu i do 5.000 maraka, pišu Nezavisne novine.
Prekoračenje brzine
Obijesnom vožnjom smatra se kada vozač u razmaku od 20 minuta dva ili više puta prođe kroz crveno svjetlo, ali i vožnja u naselju brzinom za 40 km/h većom od najveće dopuštene, odnosno izvan naselja brzinom za 60 km/h većom od dopuštene.
Osim toga, obijesnom vožnjom smatra se i kad vozač pretekne kolonu vozila prelazeći preko pune crte ili se krećući po njoj, ali i kad vozi s koncentracijom alkohola većom od 1,50 g/kg ili pod utjecajem narkotika ili drugih psihoaktivnih tvari.
„Ovlaštena osoba privremeno će oduzeti vozilo od vozača na mjestu gdje je zatečen u obijesnoj vožnji, ako se utvrdi da je riječ o vozaču koji je u prethodne dvije godine već jednom kažnjen za obijesnu vožnju”, stoji u usvojenim izmjenama zakona.
Do donošenja pravomoćnog sudskog rješenja, kako je predviđeno, privremeno oduzeto vozilo čuva se na prostoru koji odredi policija. Propisane su i kazne.
„Novčanom kaznom od 2.000 do 3.000 KM kaznit će se vozač koji krajnjom nepažnjom ozbiljno narušava sigurnost drugih sudionika u prometu na način da se njegovo postupanje karakterizira kao obijesna vožnja. Vozaču će se uz novčanu kaznu izreći i zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju od šest mjeseci te dva kaznena boda”, piše u izmjenama zakona.
Najveće novčane kazne
Ali ni to nije sve – ako uslijed bahate vožnje dođe do prometne nesreće, kazna iznosi od 3.000 do 5.000 KM, a vozaču će biti izrečena i zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju od devet mjeseci te će dobiti četiri kaznena boda.
Definirano je i pooštravanje kazni za korištenje mobitela i nevezanje sigurnosnog pojasa, a iznosit će od 200 do 400 maraka. Ako je uslijed toga izazvana prometna nesreća, kazna je od 400 do 2.000 KM, uz zabranu upravljanja motornim vozilom do pola godine, kao i dva kaznena boda. Definirana je još jedna vrsta kazne.
„Vozač koji u prometu na cesti koristi uređaj, odnosno sredstvo kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za dokumentiranje prekršaja, bit će kažnjen od 200 do 400 KM”, navedeno je u izmjenama zakona, koje stupaju na snagu 27. svibnja 2026. godine.
Najteži prekršaji
Semir Šut, stručnjak za sigurnost prometa i bivši komesar MUP-a Zeničko-dobojske županije, ističe da su ovim izmjenama zakona izdvojeni i kao obijesna vožnja tretirani najteži prekršaji koji odnose živote i ozbiljno ugrožavaju zdravlje građana na našim prometnicama.
„To i jesu najteži prekršaji, poput drastičnog prekoračenja brzine. Ja mislim da ćemo ovaj put u fokusu težeg kažnjavanja doista imati prekršitelje koji se obijesno odnose i prema sigurnosti prometa i prema drugim sudionicima”, rekao je Šut.
Izmjene zakona donose najstrožu novčanu kaznu do 5.000 maraka, pa se postavlja pitanje treba li u BiH, kao i u brojnim drugim državama, razmišljati o uvođenju kazni koje će biti proporcionalne imovini kažnjenih, jer 5.000 KM nije isto za nekoga tko radi za minimalac i nekoga tko ima milijune. Šut kaže da je ideja dobra, ali…
„To se može primijeniti, ali u zemljama koje imaju uređen sustav utvrđivanja imovine. U BiH bi, imajući u vidu neuređenost sustava te razjedinjenost sustava poreznih uprava i zemljišnoknjižnih ureda, samo utvrđivanje nečije imovine bio jako mukotrpan posao. To je dobra ideja i dobra praksa, ali mislim da kod nas to realno nije moguće očekivati s obzirom na trenutačno stanje”, kaže Šut za Nezavisne novine.
Značajan iskorak
Dino Memić iz Mostara, stalni sudski vještak za područje cestovnog prometa, ocjenjuje da definiranje obijesne vožnje kroz izmjene zakona predstavlja značajan iskorak u normativnom smislu jer se prvi put preciznije izdvajaju posebno opasni oblici ponašanja koji imaju visok rizik nastanka prometnih nesreća s teškim posljedicama.
„Dosadašnja praksa je pokazivala da određeni prekršaji, poput višestrukog prekoračenja brzine, agresivnog pretjecanja, prolaska kroz crveno svjetlo ili namjernog ugrožavanja drugih sudionika u prometu, nisu bili dovoljno jasno tretirani kao posebno društveno opasna ponašanja”, ističe Memić u izjavi za Nezavisne novine.
S aspekta prometne struke, kako ističe, strože sankcioniranje obijesne vožnje može imati pozitivan preventivni učinak, prvenstveno kroz specijalnu i generalnu prevenciju. Posebno je, dodaje on, važno što se šalje jasna poruka da se gruba kršenja prometnih propisa više neće promatrati kao „uobičajeni prekršaji”, već kao ponašanja koja izravno ugrožavaju ljudske živote i sigurnost prometnog sustava.
„Međutim, iskustva iz zemalja regije i Europske unije pokazuju da učinci strožih kaznenih odredbi ovise prije svega o stupnju njihove primjene u praksi. Ako ne postoji kontinuiran i učinkovit nadzor prometa, uključujući prisutnost policije, suvremene sustave kontrole brzine i dosljedno procesuiranje prekršaja, represivne mjere same po sebi neće dati puni učinak”, naglasio je Memić.
Također, kako napominje, sigurnost prometa ne može se promatrati isključivo kroz kaznenu politiku.
„Potrebno je paralelno djelovati kroz unaprjeđenje prometne infrastrukture, edukaciju sudionika u prometu, posebno mladih vozača, te razvoj preventivnih kampanja usmjerenih na podizanje prometne kulture i svijesti o posljedicama rizične vožnje. Ako izmjene budu praćene učinkovitom implementacijom i sustavnim pristupom sigurnosti prometa, realno je očekivati određeno smanjenje najtežih oblika prometnih prekršaja, a samim time i povećanje razine sigurnosti na cestama u BiH”, ističe Memić za Nezavisne novine.
Istina.media
