Nekadašnjui splitski gradonačelnik, poduzetnik i predsjednik Hrvatske građanske stranke (HGS) Željko Kerum uhićen je sinoć u Veloj Luci na Korčuli zbog slučaja konobe Pršut u Kaštel Štafiliću. Riječ je o bespravno izgrađenom objektu, dok su sada pod istragom okolnosti njegove naknadne legalizacije.
Uhićeni su i Kerumov nećak Igor Sapunar, bivši viši stručni suradnik za prostorno uređenje i gradnju u Gradu Kaštelima Andrija Polić te vlasnik tvrtke “Lazina” i bliski Kerumov suradnik Tomislav Režić.
No tko je Željko Kerum, čovjek koji je godinama jedna od najprepoznatljivijih i najkontroverznijih figura splitskog političkog i poslovnog života?
Od Dalmatinske zagore do Iraka
Kerum je rođen 1960. godine, a odrastao je u Ogorju u Dalmatinskoj zagori, gdje je završio osnovnu školu. Srednju tehničku školu, smjer strojarski tehničar, završio je u Splitu. Nakon školovanja zaposlio se u građevinskom poduzeću Melioracija kao vozač bagera. Preko tvrtke otišao je na godinu dana u Irak, gdje je, kako je kasnije sam ispričao, gradio bunkere Sadama Huseina.
S 23 godine, 1983., vratio se iz Iraka s, prema vlastitim riječima, 60 tisuća njemačkih maraka ušteđevine. Nekoliko godina kasnije iskoristio je mogućnosti koje su privatnim poduzetnicima otvorile gospodarske reforme vlade Ante Markovića te je 1989. u obiteljskoj kući otvorio svoju prvu trgovinu.
Prema novinskim napisima, na početku se poslužio jednostavnom strategijom: otišao je u obližnju trgovinu Dalmine, popisao cijene proizvoda i u svojoj ih trgovini postavio za pola dinara niže. Po istom je modelu u sljedeće tri godine otvorio pet trgovina, piše Index.hr.
Ratno profiterstvo i kazneni progon
Kerumov nagli poslovni uspon tijekom ratnih godina pratile su tvrdnje i optužbe da se obogatio na ratnom profiterstvu. Jedan od slučajeva koji se godinama povezivao s takvim optužbama bila je trgovina šećerom, tada deficitarnom robom.
Kerum je zbog nedopuštene trgovine šećerom završio pod kaznenim progonom. Optužnica je podignuta 1996., a teretilo ga se da je tijekom svibnja i lipnja 1993. na crnom tržištu kupovao šećer za 0,80 njemačkih maraka po kilogramu te ga preprodavao za jednu marku.
Na kraju nije osuđen. Zakon je 1998. promijenjen, nedopuštena trgovina šećerom dekriminalizirana je, a tužiteljstvo je odustalo od kaznenog progona.
Optužbe za ratno profiterstvo ponovno su se pojavile 2012., kada je Orel Bračulj pred DORH-om tvrdio da je Kerum tijekom rata trgovao humanitarnom pomoći iz Caritasa i robu prodavao za gotovinu.
Izgradnja poslovnog carstva
Kerumov posao tijekom 1990-ih ubrzano se širio. Od nekoliko manjih trgovina prerastao je u jednog od najvećih trgovaca u Dalmaciji. Kako je trgovački posao rastao, Kerum je kapital počeo ulagati i u nekretnine, hotelijerstvo i ugostiteljstvo, postupno gradeći poslovno carstvo koje je daleko nadilazilo njegov prvotni lanac trgovina.
Prema medijskim napisima, u vrijeme najvećeg uspona u njegovim tvrtkama bilo je zaposleno 3000 ljudi, a vrijednost imovine procjenjivala se na 200 milijuna eura.
Ulazak u politiku i prve afere
Kerum je 2009. odlučio ući u politiku. Kao nezavisni kandidat kandidirao se za gradonačelnika Splita i već pri prvom pokušaju osvojio vlast u drugom najvećem hrvatskom gradu.
Politički uspjeh, međutim, vrlo brzo su zasjenile afere. Kerumovu vlast od početka su pratile optužbe za nepotizam i koncentriranje političke moći unutar obitelji. Njegova sestra Nevenka Bečić postala je predsjednica Gradskog vijeća, pa su se na čelu izvršne i predstavničke vlasti u Splitu našli brat i sestra.
Grad Split je u ljeto 2009. posao uređenja šest gradskih vrtića, vrijedan oko šest milijuna kuna, bez javnog natječaja povjerio Ivici Livaji, Kerumovu prijatelju i vlasniku tvrtke Taho Keramika. Nakon što je Index otkrio slučaj, Kerum je zaustavio radove, a slučaj je završio na sudu. Visoki prekršajni sud 2013. pravomoćno ga je proglasio krivim zbog kršenja Zakona o javnoj nabavi i kaznio s 10 tisuća kuna.
Nove kontroverze
Veliku kontroverzu izazvao je i plan izgradnje restorana na Prvoj vodi u Park-šumi Marjan, iza kojeg je stajala tvrtka Latebra, Kerumove tadašnje partnerice i današnje supruge Fani Horvat.
Index je 2011. otkrio da je Grad Split platio izradu geodetske podloge koja je potom dana na korištenje za projekt, dok je gradska vlast tvrdila da je podloga naručena za šire područje Marjana radi prostornog planiranja te da nije riječ o pogodovanju privatnom investitoru.
Kerum je potom javno potvrdio da je upravo njegov novac iza tvrtke Fani Horvat: “Pa normalno da ja stojim iza kapitala Fani Horvat. Zar je to protuzakonito?” Projekt je izazvao prosvjede i snažan otpor dijela Splićana, a do gradnje na kraju nije došlo.
Uređenje Zapadne obale
Jedan od najkontroverznijih projekata Kerumova mandata bilo je uređenje Zapadne obale, neposredno ispred njegova hotela Marjan. Index je u lipnju 2012. pisao da je u projekt uloženo oko 80 milijuna kuna gradskog novca.
Projekt je izazivao kritike i zbog Kerumova vlasništva nad hotelom pred kojim se obala uređivala, dok ga je on predstavljao kao strateški projekt za Split.
Hotel Marjan nikada nije dovršen. Tvrtka Adriatic, preko koje je držao hotel, završila je 2015. u stečaju, a kompleks je nekoliko godina kasnije prodan Adris grupi. Stari hotel u potpunosti je srušen 2024. godine, a na njegovu mjestu gradi se novi luksuzni hotel.
Kraj mandata i nastavak političkog djelovanja
Već 2012. Kerumove tvrtke suočavale su se s ozbiljnim financijskim problemima, zatvarale su se trgovine i gomilali dugovi. Problemi u poslovnom carstvu poklopili su se i s gubitkom političke moći. Kerum je 2013. pokušao osvojiti drugi mandat na čelu Splita, ali nije uspio ući ni u drugi krug izbora.
I nakon odlaska s mjesta gradonačelnika Kerum je ostao jedan od stalnih faktora splitske politike i javnog života. Nastavio se kandidirati na lokalnim izborima i sudjelovati u formiranju većina, dok su ga istodobno pratile nove afere, sukobi s političkim protivnicima i novinarima te problemi sa zakonom.
Vrijedi izdvojiti i da je konoba Pršut dospjela u javnost još početkom 2021., kada je ondje usred pandemije održana proslava rođendana Ivice Mornara. Na zabavi je bio i Kerum, kao i petorica splitskih sudaca, a policija je zbog kršenja epidemioloških mjera podnijela prekršajne prijave.
Krajem 2025. završio je i u zatvoru na Bilicama zbog prometnih prekršaja.
Šovinističke izjave o Srbima
Javnosti je Kerum poznat i po nizu kontroverznih izjava i javnih istupa. Posebno su odjeknule njegove izjave o Srbima iz 2009., kada je rekao da ih, da se njega pita, ne bi pustio poslovati u Splitu te da Srbina nikada ne bi prihvatio za zeta.
Pozornost je privlačio i osebujnim komentarima o svakodnevnim problemima grada. Kada su ga 2010. pitali kada će se sanirati rupe na splitskim cestama, Kerum je problem ilustrirao vlastitim Ferrarijem. “Možete li zamisliti kako je meni voziti Ferrari po tim rupama… moj Ferrari je na prst od asfalta”, rekao je.
Godinama kasnije, u kampanji 2021., nove osude izazvao je komentarom o bolesti bivšeg gradonačelnika Andre Krstulovića Opare: “Reka’ je da će umrit, a nije umra.”
Od pršuta na čelu do uhićenja zbog Pršuta
Jedan od najpoznatijih prizora iz Kerumove političke karijere ipak nema veze s političkim odlukama ni aferama.
Kerum je za vrijeme kampanje 2013. pred kamerama stavio komad pršuta na čelo, nakon čega je fotografija postala viralna i godinama ostala jedan od najprepoznatljivijih trenutaka njegova javnog nastupa.
Pršut mu je 2013. postao simbol političkog poraza za koji danas tvrdi da ga je sam želio. Trinaest godina kasnije, slučaj konobe Pršut doveo je do njegova uhićenja i mogao bi postati najozbiljnija afera njegove političke i poslovne karijere.
Istina.media
