Gotovo svaki četvrti ispitanik romske nacionalnosti u BiH navodi da je tijekom godine doživio najmanje jedno potencijalno kazneno djelo, pokazuje istraživanje Misije OSCE-a.
Romi su pritom više nego dvostruko češće prijavljivali iskustva potencijalnih nasilnih kaznenih djela u odnosu na ostale ispitanike, dok je policiji prijavljeno manje od četvrtine potencijalnih kaznenih djela koja su doživjeli.
Prema podacima istraživanja Misije OSCE-a u BiH, koje prenosi Detektor, 24% ispitanih Roma navelo je da je tijekom 12 mjeseci doživjelo najmanje jedno potencijalno kazneno djelo, ne računajući uvrede, u usporedbi s 18% ostalih ispitanika. Kada se uključe i uvrede, taj udio raste na više od 35% među Romima, u odnosu na nešto više od 26% među ostalim ispitanicima. Istraživanje je provedeno od srpnja do listopada 2023. godine na uzorku od 2.438 ispitanika, među kojima je bilo 189 Roma.
Kako se dalje navodi, korištenje izraza “potencijalna krivična djela” i “potencijalna krivična djela učinjena iz mržnje” indiciraju da nije moguće utvrditi da li navedeni incidenti čine djelo u skladu s krivičnim zakonima u BiH samo iz podataka prikupljenih u istraživanju, što u konačnici utvrđuje sud. Takva istraživanja se u nekim državama poput Velike Britanije, Švedske i Sjedinjenih Američkih Država koriste veoma dugo i mogu pružiti realniju sliku kriminalne viktimizacije od one koja je zabilježena u policijskim evidencijama krivičnih djela.
Autori istraživanja naglašavaju da se izraz „potencijalna kaznena djela” koristi jer na temelju prikupljenih podataka nije moguće utvrditi predstavljaju li opisani incidenti kaznena djela u smislu kaznenog zakonodavstva BiH. Takvu kvalifikaciju u konačnici utvrđuje sud. Također upozoravaju da rezultate treba tumačiti s oprezom zbog relativno malog broja ispitanika romske nacionalnosti i ograničenja primijenjene metode uzorkovanja.
Prema vrsti incidenta, gotovo je dvostruko veća vjerojatnost da su ispitanici romske nacionalnosti doživjeli uvrede uživo u prethodnih 12 mjeseci u usporedbi s ostalim ispitanicima.
„Obrazac viktimizacije gotovo je isti za nasilna kaznena djela. Više nego dvostruko veća je vjerojatnost da su ispitanici romske nacionalnosti bili žrtve nasilnog kaznenog djela u proteklih 12 mjeseci i više nego dvostruko veća vjerojatnost da su smatrali kako su kaznena djela bila djelomično ili u potpunosti motivirana njihovom etničkom ili vjerskom pripadnošću”, objavljeno je u istraživanju.
Ispitanici romske nacionalnosti prijavili su policiji 23% potencijalnih slučajeva kaznenih djela, dok je među ostalim ispitanicima prijavljen 31% slučajeva.
„Oko jedne četvrtine potencijalnih kaznenih djela počinjenih iz mržnje koja su doživjeli ispitanici romske i neromske nacionalnosti prijavljeno je policiji”, navodi se u istraživanju.
Autori su također preporučili da tijela vlasti u BiH, u konzultaciji s romskim zajednicama, izrade akcijski plan u području kaznenog pravosuđa.
„Takav akcijski plan jasno bi signalizirao da se kaznena djela počinjena iz mržnje, kao i druga kaznena djela protiv Roma, tretiraju ozbiljno”, navodi se u preporukama.
Plan bi, između ostalog, trebao obuhvatiti edukaciju mladih, službenika lokalnih tijela vlasti, nositelja pravosudnih dužnosti, medija i šire javnosti o predrasudama koje pridonose kaznenim djelima počinjenima iz mržnje protiv Roma.
Preporučuje se i posebna obuka policijskih službenika i tužitelja za suradnju s romskim zajednicama, uspostavljanje namjenskih besplatnih SOS telefona i mogućnosti prijavljivanja putem interneta, kao i mogućnost da žrtve prijave kazneno djelo preko organizacija iz romskih zajednica.
Dokument preporučuje i periodičnu provjeru provedbe akcijskog plana u formalnom partnerstvu s predstavnicima romskih zajednica.
Sudionici istraživanja romske nacionalnosti odabrani su iz deset od 18 općina obuhvaćenih istraživanjem. Broj ispitanika romske nacionalnosti, navodi se, bio je manji od očekivanog, ali dovoljan za indikativnu analizu njihovih iskustava u vezi s viktimizacijom uslijed potencijalnih kaznenih djela.
