Foto: Ilustracija
Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, svaki stanovnik Hrvatske godišnje potroši čak 121 plastičnu vrećicu.
Koliko plastike završava u prirodi pokazao je i nedavni slučaj iz Mljetskog kanala, gdje su ribari ove zime u grdobini pronašli plastičnu bocu. Slični prizori nisu rijetkost ni u Jadranskom moru ni na kopnu, gdje plastični otpad i dalje završava posvuda razbacan.
„Totalno neprihvatljivo. Svaki čovjek koji imalo čita i nešto proučava zna da je otprilike 500 godina potrebno da se plastika razgradi”, rekao je Stanislav iz Opuzena za Net.hr.
Potrošnja jednokratnih vrećica u porastu unatoč naplati
Prema podacima Ministarstva, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica porasla je u odnosu na godinu ranije. Dok je 2023. svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku potrošio 104 vrećice, prošle se godine taj broj povećao na 121.
U Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije objašnjavaju kako je riječ o razdoblju prilagodbe nakon što je obvezna naplata laganih plastičnih vrećica uvedena prošle godine, prenosi Oslobodjenje.ba.
„Teško je preko noći promijeniti i navike trgovaca i navike potrošača. Plastične vrećice imaju smisao kada služe kao higijenska zaštita ili zaštita od rasipanja hrane i u jednom će dijelu ostati u uporabi. Sve ostalo trebalo bi zamijeniti papirnatim ili tekstilnim vrećicama”, rekla je Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo upravljanje otpadom Ministarstva zaštite okoliša.
Od prošle godine lagane plastične vrećice naplaćuju se simboličan jedan cent, pa dio građana u trgovinu dolazi pripremljen.
„Gledam da uzimam vrećice od kuće i uvijek ih nosim sa sobom”, kaže Ivana iz Zagreba koja zbog svog posla čišćenja nastoji stvarati što manje otpada.
Sličnu naviku ima i Sunčica.
„Lakše mi je i jednostavnije. Operem ih i uvijek ih imam u torbi”, kaže, iako priznaje da ponekad nesvjesno ipak posegne za malom plastičnom vrećicom za voće i povrće.
„Nisam razmišljala o tome. Moglo bi i u papir, zar ne?”, priznaje Sunčica.
Najveći problem su najtanje vrećice, Greenpeace upozorava na mikroplastiku
Najveći problem upravo su tanke jednokratne plastične vrećice koje se najčešće koriste za voće i povrće. Udruge za zaštitu okoliša zato građanima preporučuju višekratne ili platnene vrećice.
Ipak, postoje i pozitivni pomaci. Ukupna količina plastike koja se stavlja na tržište smanjuje se, ali u Greenpeaceu upozoravaju da sadašnji propisi još nisu dovoljni.
„Problem s jednokratnom plastikom je što se sve više usitnjava u mikroplastiku. Ona lako dospijeva u rijeke i mora, a na kraju završava i na našim tanjurima”, upozorava Petra Andrić, programska direktorica Greenpeacea.
Zelena akcija: Plastika uzrokuje hormonalne poremećaje i neplodnost
Povodom Međunarodnog dana bez plastičnih vrećica u Zagrebu je prosvjed održala i organizacija Zelena akcija. Upozoravaju kako mikroplastika više nije samo problem okoliša, nego i zdravlja ljudi jer završava u zraku, vodi i ljudskom organizmu.
„Tijelo čestice mikroplastike prepoznaje kao hormone. Može doći do različitih hormonalnih poremećaja. Najopasniji su spontani pobačaji i neplodnost kod oba spola. Dolazi i do anomalija u razvoju muških spolnih organa, a istraživanja pokazuju da izloženost takvim kemikalijama može dovesti i do njegovog smanjenja”, upozorila je Ana Marija Mileusnić, predstavnica kampanja Zelene akcije.
Istina.media
