Trajne posljedice femicida koji je uživo prenošen u Bosni i Hercegovini 2023. godine naglašavaju prijetnju posredne traume putem društvenih mreža.
Renata Varađanin imala je problema sa spavanjem nakon što je pogledala video. Jasno se sjeća gdje je bila, s kim i, što je najstrašnije od svega, što je vidjela – ubojstvo Nizame Hećimović od strane njezina bivšeg partnera, koji je ubojstvo prenosio uživo na Instagramu.
Hećimović je preminula 11. kolovoza 2023. godine u Gradačcu. Zemlja je bila šokirana, a šok se proširio cijelom regijom Balkana, podsjeća Detektor.
“Neko vrijeme bila sam opsjednuta tim slučajem”, rekla je 27-godišnja Varađanin, koja je pogledala video dok je posjećivala rodni grad Kikindu na sjeveroistoku Srbije.
“Nisam mogla spavati, stalno sam mislila na nju”, rekla je.
“Kako se tako nešto moglo dogoditi?”
Otprilike 15.000 ljudi gledalo je prijenos uživo, a bezbroj drugih, poput Varađanin, vidjeli su ga kasnije – u izvješćima u tisku i na društvenim mrežama danima nakon ubojstva, što je izazvalo pitanja i prosvjede u BiH, Srbiji i Hrvatskoj o odgovornosti državnih vlasti i tehnoloških giganata, poput kompanije Meta, da uklone nasilni sadržaj, istodobno tražeći akciju protiv femicida.
Oko 300 ljudi lajkalo je video na društvenim mrežama; neki su napisali “čestitam”, “bravo” i “svaka čast”, obraćajući se ubojici koji je ubio ukupno tri osobe prije nego što je sebi oduzeo život.
Iz BiH je priopćeno da će istražiti online izraze potpore, ali u nedostatku specifičnog pravnog okvira za rješavanje takvog fenomena, tužitelji su utvrdili da online komentari nisu dostigli prag za optužbu za poticanje na nasilje. Istražena je sutkinja jer nije izdala zabranu prilaska ubojici, unatoč prethodnim pritužbama žrtve na nasilje u obitelji, ali nije poduzeta nikakva disciplinska mjera.
U anonimnom online upitniku koji je BIRN proveo u srpnju, od 28 ljudi koji su vidjeli video trećina je rekla da ih je uznemirio ili traumatizirao, a četvrtina da su ljuti; drugi su opisali osjećaj utrnulosti, tuge i užasnutosti.
Petina ispitanika rekla je da je video dodatno poljuljao njihovo povjerenje u ljude ili institucije, 18 posto prijavilo je osjećaje tjeskobe ili straha, a osam posto imalo je problema sa spavanjem. Jedna osoba rekla je da je video utjecao na njihove osobne odnose.
Neki tehnološki giganti postavili su nova ograničenja za prijenos uživo, ali globalni trend u protekle dvije godine bio je ublažavanje moderiranja i, u nekim slučajevima, prepuštanje isključivo korisnicima.
“Osjećala sam duboki unutarnji strah i užas”, rekla je Varađanin, “zajedno s ljutnjom i bespomoćnošću, da se nešto takvo može dogoditi – i biti objavljeno”.
Varađanin, koja sada živi u Francuskoj, bila je jedna od ispitanica. Kontaktirana od strane BIRN-a, odrekla se prava na anonimnost.
“To je uništilo svaki osjećaj sigurnosti”
Istraživanja su utvrdila da ponovljena ili intenzivna izloženost traumatskim događajima može uzrokovati posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).
U doba društvenih mreža, neki korisnici redovito gledaju uznemirujući, nasilni sadržaj. Agnes Otzelberger, terapeutkinja iz Velike Britanije sa stručnošću u području posredne traume, rekla je da postoji ogromna razlika između čitanja o nasilju i njegova gledanja, posebno uživo.
“Grafički prikazi su vrlo moćni”, rekla je Otzelberger za BIRN.
U 2015. godini, značajno izvješće o posrednoj traumi – izloženosti i empatiji prema traumi nekog drugog – otkrilo je da je utjecaj veći kada gledatelji nisu spremni gledati nasilni sadržaj, kada audio uključuje ljudsku patnju ili kada se sadržaj čini osobno bliskim.
Ovo se posebno odnosilo na žrtve nasilja u obitelji, rekla je Mubera Hodžić Lemeš, koja upravlja sigurnom kućom u Sarajevu. Femicid je, rekla je za BIRN, izazvao “osjećaj panike, ogroman strah”.
“Žene su govorile: ‘Ja sam sljedeća. Ovo bi se moglo dogoditi i meni’.”
Amra Muradbegović, psihoterapeutkinja specijalizirana za psihodramu u organizaciji za zaštitu žena “Viva Žene” u Tuzli, opisala je video kao “trenutak šoka, boli i ponovnog kolapsa već narušenog osjećaja sigurnosti”.
Žene su prijavile napadaje panike, noćne more i intenzivnu bespomoćnost, rekla je Muradbegović. Neke su satima plakale u tišini, druge su se potpuno povukle. Najviše uznemirujuće je, rekla je, bilo za one koje su u počinitelju vidjele vlastite zlostavljače. “Trauma je ponovno postala stvarna, osjećala se u njihovim tijelima i mislima”, rekla je Muradbegović za BIRN.
“Uništila je svaki osjećaj sigurnosti, čak i unutar prostora namijenjenih da ih zaštite.” To je također navelo neke žene da potraže pomoć nakon vjerojatno godina zlostavljanja. “Koliko god bolno bilo, Gradačac je mnoge natjerao da shvate da više ne mogu čekati da ih netko drugi zaštiti. Morale su same potražiti podršku.” Drugi su se obratili u ime kćeri, sestara i prijateljica.
“Ljudi su počeli otvoreno govoriti o nasilju”, rekla je.
Hodžić Lemeš također je navela nagli porast broja SOS poziva. “Žene su bile prestravljene”, prisjetila se.
“Neke su rekle: ‘On [njihov zlostavljač] mi je rekao: Ti si sljedeća Nizama. I tebi ću ovo učiniti. Ubit ću te ovako i snimiti to da svi mogu vidjeti’.”
“Osjećam se kao da sam saučesnica”
Ukupno 71 osoba odgovorila je na BIRN-ov upitnik. Više od 60 posto reklo je da nisu vidjeli video, nešto manje od trećine njih izjavilo je da uopće nisu naišli na njega, dok su ga ostali aktivno izbjegavali.
“To je uznemirujući sadržaj koji bi mogao naštetiti mom mentalnom zdravlju, a nemam podršku da ga obradim”, rekao je jedan ispitanik.
Drugi su rekli da bi gledanje videa djelovalo kao suučesništvo. “Osjećam se kao da sam suučesnica”, rekao je jedan. Drugi je dodao: “To je nasilje. Ovo su stvarni ljudi. Ne želim to gledati.”
U Sarajevu, Mensuda Karić, još jedna ispitanica koja je pristala biti navedena imenom kada ju je BIRN kontaktirao, rekla je: “Teško mi je bilo i samo saznanje što se dogodilo. Mogu samo zamisliti koliko bi gore bilo da sam to zaista vidjela.”
Nekoliko ispitanika reklo je da aktivno izbjegavaju takav sadržaj, ali se suočavaju s problemima algoritama društvenih mreža.
Varađanin je rekla da je već vidjela grafičke slike žrtve, Hećimović, i da nije željela vidjeti video, ali se on ipak pojavio na njezinu Instagram profilu, anonimno podijeljen.
“U početku nisam ni razumjela što gledam”, rekla je.
“Bio je snimak klupe, zatim se pomaknuo prema njoj i u roku od nekoliko sekundi shvatila sam što je to. Gledali smo prvih 30 sekundi, a onda smo stali, prestravljeni.”
Nema naplate
U kolovozu 2023. godine Ramo Isak, ministar unutarnjih poslova Federacije BiH, najavio je da će biti ispitan svaki pojedinac za kojeg se utvrdi da je ohrabrivao ubojicu Hećimović tijekom prijenosa uživo.
Tužiteljstvo Tuzlanskog kantona analiziralo je sve komentare objavljene prije, tijekom i nakon ubojstva, ali nije podiglo optužnice protiv ikoga.
„Nakon analize komentara koje su određene osobe ostavile na videu na Instagramu prije, tijekom ili nakon ubojstva, nisu pronađeni elementi poticanja na ubojstvo od strane Nermina Sulejmanovića“, rekao je Admir Arnautović iz Odjela za odnose s javnošću Kantonalnog tužiteljstva u Tuzli.
„Stoga nije bilo zakonske osnove za kazneni progon tih osoba.“
Ograničenja prijenosa uživo, ali opuštenija moderacija
Trinaest ispitanika, uključujući Varađanin, izjavilo je da su pokušali prijaviti video. Pet ih je reklo da nisu znali da je uopće moguće prijaviti takav sadržaj. Video je ostao na Instagramu tri sata i nastavio kružiti internetom danima.
Od 28 ispitanika koji su ga gledali, 43 posto navelo je da su to učinili na Instagramu, 28 posto na Facebooku, 21 posto na TikToku, a nekoliko njih na YouTubeu, drugim web-stranicama, televiziji ili online vijestima. Jedna je osoba rekla da ga je vidjela na aplikaciji za razmjenu poruka Viber.
„Bez ozbiljnih ulaganja u ljudske resurse, platforme jednostavno nisu sposobne ovo učinkovito pratiti“, rekao je IT stručnjak Feđa Kulenović iz Sarajeva, dodajući da umjetna inteligencija još uvijek nije dorasla samostalnom obavljanju tog posla.
Stručnjaci procjenjuju da se globalno do 90 posto moderiranja sadržaja na Instagramu obavlja algoritmima, zbog čega većinu štetnog sadržaja nikada ne pregleda čovjek u stvarnom vremenu.
Prema Kulenoviću, tehnološki divovi poput Mete vrlo malo ulažu u mala tržišta poput Bosne i Hercegovine, koja ima nešto više od 3,1 milijun stanovnika i gdje ne postoji poznati posvećeni tim za moderiranje. Recenzenti sadržaja često su smješteni negdje drugdje, s ograničenim razumijevanjem lokalnog jezika i kulture.
Najveći problem, rekao je, leži u otkrivanju i zaustavljanju prijenosa nasilja uživo. Korisnici mogu nesvjesno biti izloženi takvim snimkama putem algoritama, čak i ako aktivno izbjegavaju ekstremni sadržaj.
Ni Meta ni TikTok nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Od kolovoza, Instagram više ne dopušta javnim računima s manje od 1.000 pratitelja pokretanje prijenosa uživo, dok je Meta ranije te godine ograničila livestreaming za tinejdžere, zahtijevajući roditeljski pristanak.
Rakuten Viber, kompanija koja stoji iza Vibera, izjavila je za BIRN da njihova platforma ne pohranjuje niti emitira sadržaj te ne koristi algoritme za preporuke. Kao rezultat toga, korisnici nisu izloženi javnim prijenosima uživo ili viralnom nasilju.
„Sadržaj je vidljiv samo ako ga izravno podijeli netko koga korisnik poznaje“, naveli su iz kompanije putem e-maila.
Dodali su da se svi korisnici moraju registrirati s važećim brojem telefona, što pomaže spriječiti neovlašteni pristup i omogućuje platformi blokiranje onih koji se upuštaju u štetno ponašanje.
„Ako netko dijeli nasilni sadržaj, korisnici ga mogu prijaviti izravno u aplikaciji, a naši timovi za podršku i moderiranje brzo pregledavaju prijave kako bi zaustavili širenje štetnog materijala“, rekli su iz Rakuten Vibera za BIRN.
Gabriela Chiorean, viša menadžerica za komunikacije za srednju i istočnu Europu u Googleu, vlasniku YouTubea, uputila je BIRN na smjernice zajednice te platforme. O nasilnom sadržaju, Chiorean je e-mailom poručila: „Obično ga naši sustavi vrlo brzo otkriju i uklone.“
„Ipak, ako imate poveznice s YouTubea za koje bismo trebali znati, molim vas pošaljite mi ih kako bismo ih mogli eskalirati.“
Iako se smatra da YouTube ima robusniji sustav moderiranja od mnogih drugih platformi, New York Times izvijestio je da je od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću u siječnju YouTube ublažio pravila moderiranja sadržaja, primjerice ohrabrujući moderatore da ostavljaju videozapise koji mogu kršiti pravila ako se procijeni da su od javnog interesa.
Ovo je dio šireg trenda u industriji, gdje se i Meta, primjerice, pridružila platformi X (bivši Twitter) u prebacivanju dijela odgovornosti za moderiranje na same korisnike.
U svibnju 2025. godine, gotovo dvije godine nakon ubojstva Nizame Hećimović, meksička influencerica iz svijeta ljepote ubijena je tijekom prijenosa uživo na TikToku. Iako je njezin račun na kraju ugašen, video je ostao online satima i nastavio kružiti.
Žene poput Varađanin kažu da njihovi strahovi nisu nestali.
„Vrstu straha i užasa koju sam osjećala — osjećala sam je zbog nje, zbog žena općenito“, rekla je. „Zbog sebe i zbog svih nas.“
