Smrt i beogradski sprovod osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića poslužili su kao pogonsko gorivo za otvaranje općih izbora u Bosni i Hercegovini.
Utrka za listopadske izbore ponovno je vraćena na dobro poznati teren – rasprave o etničkim podjelama, secesionizmu, navodnoj ugroženosti i potrebi za nacionalnim spasiteljima, dok se ključni politički akteri natječu u mobilizaciji emocija i prošlih trauma.
Sprovod Ratka Mladića i secesionističke poruke Milorada Dodika
Službeni početak izborne kampanje 4. rujna brzo je pao u drugi plan nakon što je tri dana poslije u Beogradu, uz državne počasti, pokopan bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske. Mladić je preminuo u pritvoru Haaškog suda tijekom izdržavanja doživotne kazne zatvora zbog genocida i ratnih zločina u BiH.
Sprovodu je nazočio sam politički vrh Republike Srpske, uključujući i dio izbornih kandidata, što je izazvalo oštre osude međunarodne zajednice i stranaka iz Federacije BiH.
Iako formalno nije kandidat na ovim izborima, Milorad Dodik nametnuo se kao glavno lice SNSD-ove kampanje. Na kritike iz Washingtona i Bruxellesa odgovorio je porukom kako „nitko neće određivati srpskom narodu koga će žaliti”, istodobno pojačavajući secesionističku retoriku. Već na prvim skupovima poručio je kako radi na tome da „granica na Drini između Srbije i RS-a prestane postojati”.
Dodik je otišao i korak dalje u američkom podcastu političkog komentatora Waynea Allyna Roota, izjavivši kako „kršćani u BiH više ne žele živjeti pod muslimanskom vlasti”. Zbog ranijih poteza usmjerenih protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma Dodik je bio pod američkim sankcijama koje su mu ukinute krajem prošle godine, no skupina američkih senatora i kongresmena već je zatražila od Trumpove administracije njegovo ponovno sankcioniranje.
Mobilizacija emocija umjesto konkretnih programa
Jačanje veza sa Srbijom ističu i ostali akteri u RS-u. Banjolučki gradonačelnik Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta „Sigurna Srpska”, javno je poručio kako su „RS i Srbija jedno”, što je izazvalo reakcije OHR-a i Misije OESS-a koji su upozorili da su pozivi na secesiju ili ujedinjenje s drugom državom izravno kršenje ustavnog poretka. Slično, ministar financija BiH Srđan Amidžić optužio je političko Sarajevo za „mržnju prema Srbima”, zbog čega su protiv njega podnesene i kaznene prijave.
Profesor Adis Maksić za Radio Slobodna Evropa (RSE) ističe kako se ovogodišnja kampanja uvelike oslanja na obrasce s ranijih izbora. Tematiziranje identiteta, neostvarenih ratnih ciljeva i osjećaja nepravde dobiva daleko više prostora od konkretnih gospodarskih programa.
„To nije iznenađujuće jer naši političari uglavnom nemaju znanja o upravljanju i izgradnji države, ali su usavršili sposobnost manipulacije i mobilizacije emocija. Mladićeva smrt dodatno je pojačala te narative koji su konstanta poslijeratnih izbora”, objašnjava Maksić.
Kampanja u stihovima i borba protiv „izdajnika”
Na drugoj strani, Stranka demokratske akcije (SDA) kampanju je započela porukama o ratnom progonu Bošnjaka na području Stoca. Njezin lider i kandidat za Predsjedništvo BiH Bakir Izetbegović poručio je pristašama kako „jedino SDA može spasiti zemlju”.
Predizborna retorika prelaženjem u pop-kulturu dobila je i bizarne oblike. Politička stranka Snaga naroda izbacila je pjesmu „Bosno moja” u kojoj dominira njezin predsjednik Ramo Isak uz stihove o „sokolovima na braniku” i „izdajnicima koji su htjeli prodati BiH”. Slično, potpredsjednik SDA Haris Zahiragić privukao je pozornost video-uratkom izrađenim uz pomoć umjetne inteligencije na kojem leti na zmaju i bori se protiv čudovišta s ratnom zastavom s ljiljanima.
Maksić napominje kako emotivne kampanje nisu specifične samo za BiH, no da naša zemlja ima golemu ratnu emocionalnu baštinu koja političarima služi kao lako dostupan rezervoar za prikupljanje glasova.
Legitimno predstavljanje i rasprave o trećem entitetu
Dok na jednoj strani dominiraju tema Mladićeva sprovoda i bošnjački patos, stranke s hrvatskim predznakom nastavile su inzistirati na političkoj ravnopravnosti i legitimnom predstavljanju Hrvata u BiH.
Ipak, kampanja je ponovno otvorila i pitanje teritorijalnog preustroja. Predsjednik Hrvatskog nacionalnog pomaka (HNP) Ivan Vukadin pojavio se na plakatu s jasnom porukom: „HNP je za treći, a vi?”, promovirajući model „tri naroda, tri entiteta”. Istodobno, u Hrvatskom saboru usvojena je rezolucija kojom se podupiru izmjene izbornog zakona BiH, nastala na inicijativu Domovinskog pokreta koji je predlagao i razmatranje obnove Herceg-Bosne u slučaju izostanka dogovora.
Bivši visoki predstavnik Christian Schmidt upozorio je u UN-u kako rasprave o trećem entitetu predstavljaju opasan udar na ustavni poredak BiH i pokušaj dodatne etničke podjele zemlje.
S druge strane, kandidatkinja HDZ-a BiH za Predsjedništvo BiH Darijana Filipović svoju je kampanju započela u Ravnom, naglašavajući važnost nacionalnog jedinstva i očuvanja slobode. Uoči samih izbora 4. listopada, na kojima oko 3,4 milijuna birača bira državni i entitetski vrh te skupštine po županijama, politički akteri još su jednom potvrdili da im je etnički narativ i dalje najjači adut.
