Jeruzalem – Izrael očekuju tjedni, a možda i mjeseci političke neizvjesnosti nakon što su konačni rezultati izbora pokazali da nema jasnog pobjednika.
CNN izvještava da nijedan od dvaju glavnih političkih blokova – jednog koji predvodi desničarska stranka Likud premijera Benjamina Netanyahua, a drugog koji predvodi centristička stranka Yashar njegova glavnog suparnika Gadija Eisenkota – nije osvojio potrebnu većinu od 61 zastupničkog mjesta za formiranje vlade u izraelskom parlamentu Knessetu, koji ima ukupno 120 zastupnika.
Kako bi se onda mogla formirati nova vlada?
To zasigurno neće biti jednostavno. Duboke političke i ideološke podjele čine gotovo nemogućim stvaranje koalicije koja bi na prvi pogled djelovala kao logično rješenje.
Ipak, to nije nemoguće, čak i ako bi rezultat bio krhki savez koji bi na vlasti opstao tek nešto više od godinu dana. Ako čelnici stranaka ne uspiju pronaći rješenje u roku od 12 tjedana koji će im biti na raspolaganju, Izraelci će ponovno izaći na birališta.
Grafika: Henrik Pettersson, CNN (Izvor: Središnje izborno povjerenstvo Izraela)
U nastavku slijedi nekoliko mogućih scenarija kojima bi se to moglo izbjeći.
Scenarij 1: Oporbena vlada
Na papiru, najsigurniji put oporbe prema smjeni Netanyahua temelji se na suradnji židovskih i arapskih političkih stranaka. No upravo je to i najveća prepreka.
Dvojica čelnika desnih stranaka unutar oporbenog bloka, bivši premijer Naftali Bennett i bivši ministar obrane Avigdor Liberman, protive se svakoj vladi koja bi ovisila o dvjema arapskim strankama u parlamentu – Zajedničkoj listi (Joint List) i stranci Raam. Njihovo sudjelovanje ne prihvaćaju ni kao dio vladajuće koalicije ni kao vanjsku potporu manjinskoj vladi. Obojica su dodatno zaoštrila svoje stavove nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. godine.
Samo je jedna vlada u izraelskoj povijesti imala punopravno sudjelovanje neke arapske stranke. Raam je bila dio koalicije od osam stranaka koja je 2021. uspjela svrgnuti Netanyahua s vlasti, no vlada se raspala nakon nešto više od godinu dana.
Čak i bez formiranja vlade, oporbene stranke mogle bi surađivati i iskoristiti parlamentarnu većinu kako bi smijenile predsjednika Knesseta, kao i druge važne dužnosnike. Time bi ograničile djelovanje Netanyahuove tehničke vlade, koja bi u međuvremenu nastavila obnašati vlast.
Ipak, izgledi za sastavljanje koalicije koja bi ga zamijenila na čelu Izraela i dalje su vrlo složeni i politički osjetljivi.
Scenarij 2: Vlada nacionalnog jedinstva
Druga mogućnost podrazumijeva raspad dvaju postojećih blokova i formiranje vlade nacionalnog jedinstva. U njoj bi zasigurno sudjelovao Netanyahuov Likud, zajedno s nekim od njegovih sadašnjih koalicijskih partnera, ali i – što je ključno – barem jedna stranka iz oporbenog bloka.
Vjeruje se da je Netanyahu u tom slučaju spreman odreći se svog krajnje desnog ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira, ali ne i krajnje desnog ministra financija Bezalela Smotricha te ultraortodoksnih stranaka.
Eisenkot je, međutim, isključio mogućnost sudjelovanja u vladi s Netanyahuom. Za mnoge Izraelce koji očajnički žele vidjeti njegov odlazak s vlasti, promjena tog stava predstavljala bi čin izdaje.
Scenarij 3: Netanyahuova vlada uz prelaske zastupnika iz oporbe
Drugi scenarij predviđa da Netanyahu pokuša potaknuti prelaske zastupnika iz oporbenih stranaka u svoj politički blok.
Međutim, sva četvorica čelnika oporbenih stranaka – Eisenkot, Bennett, Liberman i Yair Golan – izjavila su da neće sudjelovati u vladi s Netanyahuom.
Budući da Netanyahuovu bloku nedostaje čak osam zastupničkih mjesta do većine, uvjeriti osam pojedinačnih zastupnika da promijene stranu predstavljalo bi velik izazov.
Scenarij 4: Novi izbori
Dok se u pozadini razmatraju sve ove mogućnosti, izraelski predsjednik Isaac Herzog održat će javne konzultacije s čelnicima stranaka koje su osvojile mjesta u parlamentu.
Nakon što sasluša njihova stajališta, jednom od stranačkih čelnika povjerit će mandat za pokušaj sastavljanja vlade. Očekuje se da će arapske stranke izraziti potporu Eisenkotu, pa bi upravo čelnik stranke Yashar mogao prvi dobiti priliku za sastavljanje vlade.
Onaj tko dobije mandat imat će 28 dana za sastavljanje vlade, uz mogućnost produljenja roka za dodatnih 14 dana ako bude potrebno.
Ako pokušaj ne uspije, predsjednik će mandat povjeriti drugom kandidatu, koji će imati samo 28 dana da pronađe rješenje.
Nakon toga većina zastupnika Knesseta može zatražiti od predsjednika da mandat povjeri i trećem kandidatu, koji će tada imati 14 dana za sastavljanje koalicije.
Ako nijedan od tih pokušaja ne donese rezultat, održat će se novi izbori.
Čini se da je osoba koja je u najboljoj poziciji za snalaženje u ovom vremenskom okviru upravo Netanyahu. Kao premijer tehničke vlade, može si priuštiti čekanje. Ako njegov glavni suparnik Eisenkot prvi dobije mandat, ali ne uspije, mandat bi vjerojatno mogao prijeći u Netanyahuove ruke.
Ako i on ne uspije, čini se gotovo sigurnim da će politički zastoj Izrael odvesti u novi izborni ciklus. Netanyahu bi pritom još mjesecima ostao na čelu tehničke vlade, sve dok se ne formira nova.
Ponovljeni izbori, koji se ne bi mogli održati prije idućeg proljeća, sasvim su realna mogućnost. Čini se da će ovi rezultati Izrael ponovno vratiti u stanje političke paralize, što bi bili sedmi parlamentarni izbori u posljednjih osam godina.
Foto: REUTERS / Nir Elias
