Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a protekla je u znaku ostavke Christiana Schmidta. Dok se traži nasljednik, odlazeći visoki predstavnik upozorava na blokade i jačanje secesionističke retorike u BiH.
Na polugodišnjem zasjedanju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o situaciji u Bosni i Hercegovini (BiH), fokus je bio na izvješću visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je ranije potvrdio povlačenje s dužnosti. Iako je sigurnosna situacija ocijenjena stabilnom, Schmidt je naglasio da je ona istovremeno vrlo krhka, uz brojne političke opstrukcije koje prijete funkcionalnosti države, piše DW.
Sjednica je protekla uz uobičajena diplomatska trvenja. Zamjenica ruskog veleposlanika pri UN-u, Anna Evstigneeva, ponovno se usprotivila sudjelovanju Christiana Schmidta, osporavajući njegov legitimitet. Ipak, za razliku od ranijih sjednica, kineski predstavnik Geng Shuang ovaj je put odobrio Schmidtovu nazočnost i obraćanje, čime je omogućeno predstavljanje izvješća koje obuhvaća razdoblje od listopada 2025. do travnja 2026. godine.
Schmidt: “Domaći napori nisu donijeli pomak”
U svom vjerojatno posljednjem obraćanju Vijeću sigurnosti, Schmidt je bio kritičan prema zastoju u reformama. “Međunarodna zajednica se neko vrijeme fokusirala na tzv. domaća rješenja, ali ona nisu donijela pomak”, poručio je visoki predstavnik te izdvojio nekoliko ključnih problema.
Govoreći o secesionizmu, upozorio je da čelnici Republike Srpske (RS), predvođeni Miloradom Dodikom, nastavljaju sa secesionističkom retorikom i propitivanjem teritorijalne cjelovitosti BiH. Napomenuo je da je država krajem 2025. bila na privremenom financiranju, što se ponavlja i u tekućoj godini, ugrožavajući rad obrambenog sektora i Javnog servisa BHRT.
Schmidt se osvrnuo i na etničke podjele, utjelovljene u pozivima za uspostavu “trećeg entiteta” nakon nedavnih skupova u Zagrebu, ocjenjujući ih kao pokušaj daljnje etničke podjele zemlje.
Budućnost OHR-a nakon Schmidta
Christian Schmidt potvrdio je da odlazi iz “osobnih razloga”, ali da će ostati na položaju do imenovanja nasljednika. Postupak imenovanja treba provesti Vijeće za provedbu mira, dok Rusija i Kina i dalje inzistiraju na zatvaranju OHR-a. Schmidt je podsjetio da je njegova uloga bila ključna u donošenju izmjena Izbornog zakona kako bi se osigurali pošteni izbori, ali je priznao da pitanje državne imovine ostaje “kamen spoticanja” za gospodarski razvoj.
U izvješću je naglašeno i da uloga vojne misije Europske unije (EUFOR Althea) ostaje relevantna i opravdana. Mandat ove misije produljen je u listopadu prošle godine, a Schmidt smatra da je njihova nazočnost i dalje neophodan jamac mira u svakoj regiji i županiji.
Rusija i Kina protiv OHR-a
Sjednica je ponovno razotkrila podjele među stalnim članicama Vijeća sigurnosti. Zamjenica ruskog veleposlanika Anna Evstigneeva ponovila je da Moskva ne priznaje Schmidta, optužujući OHR za destabilizaciju zemlje i tražeći njegovo hitno zatvaranje. Kineski predstavnik Geng Shuang, iako je ovaj put dopustio Schmidtovo obraćanje, zadržao je kritičan ton prema “stranom miješanju”, pozivajući da domaći čelnici preuzmu punu odgovornost.
Nasuprot njima, predstavnici Velike Britanije i većine članica Europske unije pružili su podršku Schmidtu, ističući da je OHR i dalje neophodan mehanizam za očuvanje mira i sprječavanje destruktivnih politika.
Posebnu pozornost privuklo je izlaganje predstavnice Sjedinjenih Američkih Država pri UN-u Tammy Bruce, koja je precizirala viziju Washingtona za naredno razdoblje. Ona je naglasila da uloga novog visokog predstavnika neće biti samo puko održavanje statusa quo, već “postupno prebacivanje odgovornosti na lokalne čelnike”. Bruce je bila izravna u poruci da domaći političari moraju preuzeti ključnu ulogu u donošenju odluka, umjesto oslanjanja na intervencije međunarodne zajednice.
Regionalna perspektiva ” Od osuda secesionizma do pitanja ravnopravnosti
Rasprava je dobila na dinamici istupima predstavnika BiH i susjednih zemalja, koji su ponudili različita viđenja prioriteta. Predsjedajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović oštro je osudio secesionističku politiku rukovodstva RS-a, ocjenjujući je kao izravan napad na Daytonski mirovni sporazum i ustavni poredak. Dodao je da se susjedne države, Srbija i Hrvatska, ne smiju miješati u unutarnja pitanja BiH, te naglasio važnost nastavka međunarodne vojne i civilne nazočnosti, sve dok se ne postigne potpuna samoodrživost BiH.
S druge strane, zamjenik veleposlanika Hrvatske pri UN-u, Hrvoje Ćurić Hrvatinić, optužio je Bećirovića da govornicu UN-a koristi za potrebe “predizborne kampanje”. U svom se izlaganju fokusirao na ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i potrebu reforme izbornog zakonodavstva kako bi se osiguralo “legitimno predstavljanje”, prvenstveno Hrvata.
Iako je predstavnik Srbije ponovio podršku teritorijalnom integritetu BiH, naglasak je stavljen na važnost dogovora dvaju entiteta i triju naroda bez nametanja rješenja izvana, čime je Beograd neizravno podržao stavove o potrebi gašenja OHR-a.
Lagumdžija o mapama podjele i “Svesrpskom saboru”
Veleposlanik BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija stao je u obranu Denisa Bećirovića, odbacujući kritike da je njegov nastup bio u funkciji predizborne kampanje. “Bećirović je s pravom ukazao na dokumente koji izravno ugrožavaju opstanak zemlje”, kazao je bosanskohercegovački veleposlanik.
Kao dokaz tih tvrdnji, pokazao je kartu nedavno objavljenu u Zagrebu na kojoj je BiH podijeljena na tri etničke republike ” srpsku, hrvatsku i muslimansku (iako službeni Zagreb nije povezan s tom kartom o kojoj se govorilo na konferenciji konzervativaca Tradfest), a skrenuo je pozornost i na “Deklaraciju sa svesrpskog sabora”, koju su zajednički usvojile Srbija i entitet RS. Lagumdžija upozorava da takvi akti predstavljaju ozbiljnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.
Dodik: Prijetnja neovisnošću zbog državne imovine
Dok je u New Yorku trajala rasprava, Milorad Dodik zaprijetio je da će RS “odmah proglasiti neovisnost” ako Christian Schmidt nametne Zakon o državnoj imovini. Ovakva reakcija čelnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata dodatno je motivirana apelom potpredsjednika RS-a Ćamila Durakovića, koji je od Schmidta tražio da prije odlaska s dužnosti iskoristi “bonske ovlasti” i proglasi ovaj zakon na razini države.
SAD će predložiti vlastite kandidate za Schmidtovog nasljednika?
Iako secesionistički krugovi u RS-u već dulje vrijeme priželjkuju zatvaranje OHR-a, obraćanje američke predstavnice u Vijeću sigurnosti Dorothy Shea sugerira suprotan razvoj događaja. Prema analizi Ivice Puljića, dugovječnog dopisnika Federalne televizije iz SAD-a, administracija u Washingtonu ne samo da računa na daljnji rad OHR-a, već aktivno planira i naredne korake nakon Schmidtovog povlačenja.
Prema Puljiću, namjera SAD-a da, bude li potrebe, predloži vlastite kandidate za Schmidtovog nasljednika jasno ukazuje na to da međunarodna zajednica, s Washingtonom na čelu, ne namjerava ostaviti institucionalni vakuum u BiH. Ovakav pristup, smatra Puljić, implicira nastavak međunarodnog nadzora uz pojačan pritisak na domaće institucije, čiji bi aktivniji angažman trebao biti preduvjet za konačno zatvaranje OHR-a.
Istina.media
